Svi za Mladenov zakon: Diskriminacija, vrijeđanje i nasilje na društvenim mrežama – Da nam se ne ponovi tragedija iz Laktaša

Smrt Mladena Dulića, mladića iz Laktaša, koji je bio žrtva cyberbullyinga, odnosno zlostavljanja na mrežama, otvorila je brojna neriješena pitanja. Prvo i osnovno – da se zakonski cyberbullying definira kao krivično djelo kako bi se smanjio broj onih koji misle da iza lažnih profila na društvenim mrežama mogu zlostavljati, vrijeđati, te dovesti mnoge do fatalnih posljedica.

Motiv i namjera

Nakon Mladenove smrti, koja je potresla cijeli region, na Facebooku je kreirana grupa Svi za Mladenov zakon. Kreator grupe je Dragan Santrač, koji ističe da mu je cilj pokrenuti sa mrtve tačke pitanje cyber nasilja, jer se o tome govori vrlo malo.

– Da pooštrimo sankcije za one koji internet-nasiljem ruše integritet žrtava. Nije problem samo što neko objavi snimak bez znanja drugog, problem je dokazivanje namjere osobe koja je to učinila. Moraju se ljudi kažnjavati zbog motiva i namjere da unište integritet žrtve digitalnog nasilja, ističe Dragan Santrač, administrator FB grupe Svi za Mladenov zakon.

Navodi kako bi volio da mu se obrate ljudi koji će besplatno pomoći u kreiranju zakona. Dodao je da mu se već javila pravnica, te poručila da će zakon teško proći na nivou države i da se treba fokusirati na entitetske akte. Na nepostojanje zakonskih rješenja za slučajeve nasilja na internetu ukazao je i ministar unutrašnjih poslova RS-a.

– Policija nema mogućnost da skine sa mreža određene informacije koje neko plasira putem profila ili slično. Obavijestili smo tužioca o navedenoj prijavi i on se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela. Policija nije imala dalje mogućnosti da postupa jer nismo imali zakonsku mogućnost, poručio je Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS-a.

Ipak, iz Federalne uprave policije stava su suprotnog Lukačevom.

– Većina online platformi koje poznajemo i koristimo u BiH ima odjeljak za kontakte sa policijskim agencijama. Mi se obraćamo njima. Postoje pravila ponašanja i procedure. To radimo uz saglasnost tužioca, odnosno uz naredbe suda, zavisno od slučaja do slučaja. Kada je u pitanju neposredna opasnost po život i tijelo, kad tražimo nestalo lice, možemo i bez naredbe suda locirati, ukloniti i dobiti metapodatke o snimku, fotografiji, da nam to pomogne u policijskom radu, kaže Saša Petrović, inspektor u FUP-u.

Prostora da se zlostavljanje spriječi zakonskim djelovanjem svakako ima, smatra urednik internet-izdanja Oslobođenja Nihad Katica.

– Posljednji slučaj momka iz Laktaša je snimak koji je objavljen na TikToku i koji je zbog prirode mreže vidio jako veliki auditorij, jako brzo je prošao širom BiH i svako ko koristi mrežu došao je do njega, objašnjava Katica i dodaje da su društvene mreže i internet veliko bogatstvo kada se koriste na dozvoljen i normalan način.

Poštivanje sloboda

– Svi na mobilnim aparatima imamo biblioteku kakva nikada i nigdje na svijetu nije postojala. Samo je bitno da znamo šta radimo. Potreban je zakonski okvir koji će da štiti ljude na određeni način, ali koji neće ulaziti u ograničavanje sloboda, kakvo imamo u primjerima Irana i Kine, a koji su jasno ograničili upotrebu svih tih mreža, poručio je Katica.

Buduća zakonska rješenja koja će voditi ka mogućnosti analize, pregleda i uklanjanja pojedinih objava, ali i nositi krivičnu odgovornost za cyberbullying, svakako moraju garantovati i to da ih sam zakonodavac, odnosno država, neće zloupotrijebiti. Upravo zbog toga potrebno je napraviti jasnu distancu, te zaštititi korisnike mreža od zlostavljanja na internetu i spriječiti ponavljanje slučaja Mladena Dulića.

Oslobođenje