U Bosni i Hercegovini vodi se politička borba između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih država, a u njenom središtu nisu samo budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR) i izbor Schmidtovog nasljednika nego i milijardni energetski interesi administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
O tome je u opširnoj analizi pisao švicarski javni servis SRF, upozoravajući da bi BiH mogla postati prvi konkretan primjer nove američke politike prema Balkanu, u kojoj ekonomski i geopolitički interesi Washingtona imaju sve izraženiju ulogu.
Autor analize, novinar Janis Fahrländer, ukazuje na povezanost nekoliko procesa koji su obilježili američku politiku prema BiH: odlaska Christiana Schmidta s funkcije visokog predstavnika, neslaganja Washingtona i evropskih partnera oko njegovog nasljednika, realizacije projekta Južne interkonekcije i promjene američkog odnosa prema Miloradu Dodiku.
Zašto je Washington želio Schmidtov odlazak?
Prema navodima SRF-a, američka administracija insistirala je na Schmidtovom odlasku, i to bez dužeg prijelaznog perioda.
Washington je potom pokušao osigurati imenovanje kandidata kojeg podržava, čemu su se usprotivile pojedine evropske države.
Evropski partneri, kako objašnjava švicarski medij, smatraju da bi funkciju visokog predstavnika trebao preuzeti iskusan diplomata koji dobro poznaje političke prilike u BiH.
S druge strane, američki kandidat, italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, izazvao je rezerviranost dijela evropskih partnera zbog nedovoljnog iskustva u BiH i bojazni da bi prvenstveno zastupao američke interese.
SRF ocjenjuje da spor oko nasljednika Christiana Schmidta nije samo pitanje izbora osobe koja će nadzirati provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Riječ je i o mogućem redefiniranju međunarodnog utjecaja na političke procese u BiH.
U središtu američkih interesa gasovod
Posebnu pažnju švicarski javni servis posvećuje projektu Južne interkonekcije, koji bi omogućio dopremanje američkog ukapljenog prirodnog gasa preko Hrvatske u BiH i smanjio zavisnost od ruskog gasa.
SRF ukazuje na kontroverze koje prate ovaj projekat, posebno na način izbora kompanije kojoj je povjerena njegova realizacija.
Prema navodima švicarskog medija, posao je zakonskim rješenjem dodijeljen kompaniji osnovanoj svega nekoliko mjeseci ranije, bez uobičajenog postupka konkurentskog izbora.
SRF također navodi da iza kompanije stoje osobe bliske američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
O tim vezama pisali su i drugi međunarodni mediji, koji su među osobama povezanim s kompanijom AAFS Infrastructure and Energy navodili Jesseja Binnalla, advokata bliskog Trumpu, i Josepha Flynna, brata nekadašnjeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.
Švicarski medij smatra da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da američka administracija želi smanjiti utjecaj OHR-a kako bi lakše realizirala vlastite ekonomske i političke ciljeve.
U tom kontekstu podsjeća se da je Schmidt ranije izražavao rezerve prema pojedinim aspektima projekta.
Kakva je Dodikova uloga?
SRF posebno problematizira promjenu odnosa Washingtona prema Miloradu Dodiku, koji je godinama bio pod američkim sankcijama zbog secesionističke politike.
Sankcije su ukinute prošle jeseni, a Dodik je u međuvremenu prestao pružati otpor projektu Južne interkonekcije.
Švicarski javni servis otvara pitanje postoji li iza takvog razvoja događaja širi politički dogovor.
Naime, Schmidt je bio jedan od najozbiljnijih međunarodnih protivnika Dodikovih poteza usmjerenih protiv ustavnog poretka BiH, a njegove odluke imale su značajnu ulogu u političkim i pravnim procesima koji su doveli do Dodikovog uklanjanja s funkcije predsjednika RS.
Istovremeno, Dodik je ulagao značajna sredstva u lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući angažman lobista povezanih s Trumpovim političkim okruženjem.
SRF zbog toga ukazuje na mogućnost političke trgovine u kojoj bi Dodikova podrška američkom energetskom projektu bila praćena promjenom odnosa Washingtona prema njegovoj politici.
Ipak, postojanje takvog dogovora nije dokazano, a švicarski medij ga predstavlja kao mogućnost koja proizlazi iz dosadašnjeg razvoja događaja.
Prema ocjeni SRF-a, događaji u BiH mogli bi predstavljati prvi vidljivi rezultat promjene američke strategije prema Zapadnom Balkanu.
Švicarski medij navodi da Trumpova administracija sve manje naglašava demokratizaciju i jačanje vladavine prava kao osnovne ciljeve američkog angažmana u regiji.
Umjesto toga, naglasak se stavlja na stabilnost i ostvarivanje konkretnih američkih interesa, posebno ekonomskih.
Takav pristup, upozorava SRF, mogao bi imati ozbiljne posljedice za BiH, gdje su međunarodni mehanizmi nadzora i dalje važan faktor očuvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Upravo zbog toga pitanje budućnosti OHR-a, prema ovoj analizi, nadilazi diplomatski spor između Washingtona i evropskih prijestolnica.
Ono otvara i mnogo šire pitanje: hoće li međunarodna politika prema BiH ubuduće biti zasnovana na zaštiti institucija i ustavnog poretka ili će prednost dobiti politički dogovori koji omogućavaju realizaciju ekonomskih i geopolitičkih interesa velikih sila.
Komentarišite članak:
Pročitano ukupno 71 puta, 71 pregleda danas
Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE
22.10. u 13:55 / Oglasi i
22.10. u 13:50 / BiH, Vijesti
22.10. u 13:40 / BiH, Vijesti
22.10. u 13:32 / BiH, Vijesti
22.10. u 13:30 / Crna Hronika
06.08. u 19:30
