Svjetske cijene hrane rastu: Pšenica, ulja i meso najviše poskupjeli

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) saopćila je da je referentni indeks cijena hrane porastao u februaru, čime je prekinut petomjesečni pad. Prema izvještaju FAO-a, cijene pšenice, većine biljnih ulja i nekoliko vrsta mesa nadmašile su pad cijena sira i šećera.

Indeks cijena hrane u februaru iznosio je 125,3 boda, što je rast od 0,9 posto u odnosu na januar, iako je i dalje 1 posto niži nego prije godinu dana. Rast cijena žitarica, posebno pšenice, povezan je s nepovoljnim vremenskim uslovima u dijelovima Evrope i SAD-a, te poremećajima u logistici u Rusiji i crnomorskom regionu, ključnom za izvoz u Evropu, uključujući jugoistočnu Evropu.

Cijene ostalih krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, također su blago porasle, dok je indeks riže skočio 0,4 posto zahvaljujući stabilnoj potražnji za sortama basmati i japonica. Cijene biljnih ulja porasle su za 3,3 posto, dostigavši najviši nivo od juna 2022. godine.

Indeks cijena mesa porastao je 0,8 posto, uz rast cijena ovčijeg i goveđeg mesa zbog snažne međunarodne potražnje, dok su cijene svinjskog i pilećeg mesa blago povećane. Suprotno tome, cijene mliječnih proizvoda pale su 1,2 posto, a cijene šećera 4,1 posto u odnosu na januar, zbog očekivanja obilnih globalnih zaliha.

FAO također predviđa da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. mogla pasti za oko 3 posto, na 810 miliona tona, jer niže cijene smanjuju interes poljoprivrednika za sjetvu u velikim regijama poput EU, Rusije i SAD-a. S druge strane, proizvodnja bi trebala ostati povoljna u zemljama poput Indije, Pakistana i Kine.

Prema najnovijim podacima, globalna proizvodnja žitarica u 2025. dosegnula je rekordnih 3.029 miliona tona, što je rast od 5,6 posto u odnosu na 2024. godinu. Svjetska potrošnja u sezoni 2025/26 predviđa se na 2.943 miliona tona, a zalihe bi mogle porasti na 940,5 miliona tona, s odnosom zaliha i potrošnje od 31,9 posto.

FAO upozorava da eskalacija sukoba na Bliskom istoku može izazvati rast cijena energije i gnojiva, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje i transporta za poljoprivrednike širom svijeta. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) saopćila je da je referentni indeks cijena hrane porastao u februaru, čime je prekinut petomjesečni pad.

Prema izvještaju FAO-a, cijene pšenice, većine biljnih ulja i nekoliko vrsta mesa nadmašile su pad cijena sira i šećera. Indeks cijena hrane u februaru iznosio je 125,3 boda, što je rast od 0,9 posto u odnosu na januar, iako je i dalje 1 posto niži nego prije godinu dana.

Rast cijena žitarica, posebno pšenice, povezan je s nepovoljnim vremenskim uslovima u dijelovima Evrope i SAD-a, te poremećajima u logistici u Rusiji i crnomorskom regionu, ključnom za izvoz u Evropu, uključujući jugoistočnu Evropu. Cijene ostalih krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, također su blago porasle, dok je indeks riže skočio 0,4 posto zahvaljujući stabilnoj potražnji za sortama basmati i japonica.

Cijene biljnih ulja porasle su za 3,3 posto, dostigavši najviši nivo od juna 2022. godine. Indeks cijena mesa porastao je 0,8 posto, uz rast cijena ovčijeg i goveđeg mesa zbog snažne međunarodne potražnje, dok su cijene svinjskog i pilećeg mesa blago povećane.

Suprotno tome, cijene mliječnih proizvoda pale su 1,2 posto, a cijene šećera 4,1 posto u odnosu na januar, zbog očekivanja obilnih globalnih zaliha. FAO također predviđa da bi globalna proizvodnja pšenice u 2026. mogla pasti za oko 3 posto, na 810 miliona tona, jer niže cijene smanjuju interes poljoprivrednika za sjetvu u velikim regijama poput EU, Rusije i SAD-a.

S druge strane, proizvodnja bi trebala ostati povoljna u zemljama poput Indije, Pakistana i Kine. Prema najnovijim podacima, globalna proizvodnja žitarica u 2025. dosegnula je rekordnih 3.029 miliona tona, što je rast od 5,6 posto u odnosu na 2024. godinu.

Svjetska potrošnja u sezoni 2025/26 predviđa se na 2.943 miliona tona, a zalihe bi mogle porasti na 940,5 miliona tona, s odnosom zaliha i potrošnje od 31,9 posto. FAO upozorava da eskalacija sukoba na Bliskom istoku može izazvati rast cijena energije i gnojiva, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje i transporta za poljoprivrednike širom svijeta.