arik Zolotic juni 2 1536x708 1
AUTOR: H.D.
DATUM: Oct 16, 2021 @ 6:16
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
NER FIT

Ljeti treba izbjegavati začinjenu hranu i kofeinske napitke. Velika greška koju pravimo u ljetnom periodu je konzumacija ledenih napitaka, koji nikako nisu dobri, jer naše tijelo potroši mnogo energije dok temperaturu tog napitka prilagodi temperaturi tijela. Moj savjet je konzumirati tečnost u temperaturi tijela. Pravilna ishrana nije skupa, ali, osim banana, treba jesti i domaće jabuke i šljive. Najveće greške su definitivno izlaganja restriktivnim dijetama, gladovanju

FIXGEHALT

Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana, poznata je Hipokratova izreka. Danas, nažalost, brz način života mnoge nerijetko prisiljava na konzumaciju brze hrane, koja uzrokoje zdravstvene probleme, ali i borbe s viškom kilograma, a o zdravlju i zdravoj ishrani se počne razmišljati kada je već „pet do dvanaest“ ili čak „dvanaest i pet“, odnosno onda kada postanemo svjesni problema. No, da za pozitivne životne promjene nikad nije kasno, svjedoči nutricionist Tarik Zolotić, koji u razgovoru za „Azru“ potcrtava kako brz način života apsolutno ne smije biti izgovor.

– Hrana predstavlja osnovnu potrebu za život i zdravlje. Ukoliko zanemarimo pravilnu prehranu i zdravlje kao osnovni resurs, novac i vrijeme, resursi za kojima danas trčimo i žurimo, bit će bezvrijedni, stoga je bitno postaviti prioritete te zdravlje i prehranu staviti na prvo mjesto – poručuje naš sagovornik.

Koje su najčešće greške koje ljudi prave u ishrani?

– Definitivno je greška to što danas unosimo mnogo prerađene i brze hrane koja u suštini našem tijelu predstavlja veliki problem, jer naš organizam nije navikao na tako veliku količinu prostih ugljikohidrata. To dovodi do mnogih hroničnih nezaraznih bolesti. S druge strane, greška je i što prehranu posmatramo sezonski, gdje se nekoliko sedmica, eventualno mjeseci, hranimo i živimo zdravo, a onda se vraćamo na stare navike koje nisu zdrave. Naše tijelo i ćelije svaki dan neumorno rade i svaki dan trebaju hranjive materije. Pravilna prehrana se treba kontinuirano upražnjavati, jer svaki dan našem tijelu je potrebno gorivo na osnovu kojeg će naše ćelije raditi u našu korist.

Šta prvo savjetujete onima koji Vam se obrate za pomoć?

– Da su njihova tijela najbolji nutricionisti i da će, ukoliko budu pratili i držali se smjernica pravilne prehrane, riješiti zdravstvene probleme. Veoma je bitno da pravilnu prehranu ne smijemo posmatrati samo kao jednu epizodu u životu, već ona treba biti naš životni stil. Da svakodnevno zadovoljavamo nutritivne potrebe za hranjivim materijama i na taj način će naše ćelije raditi optimalno, a mi biti zdravi i vitki.

Koje namirnice preporučujete u vrelim danima?

– Svako godišnje doba nosi svoje prehrambene navike, što možemo vidjeti i po kalendaru sazrijevanja određenih namirnica. Ljetni period je karakterističan po tome što se zbog visokih temperatura gubi mnogo tekućine, tako da je u tom periodu najvažnije voditi računa o hidrataciji organizma. Mi smo hronično dehidrirani, vrlo malo pijemo prirodne negazirane vode, što uzrokuje dehidrataciju tijela, a 70 posto tijela sačinjeno je od vode i ne postoji niti jedna funkcija koja može da se odvija bez vode. Ljeti moramo posebno obratiti pažnju na unos tečnosti, minimalno 30 mililitara po kilogramu tjelesne mase. Kada je riječ o hrani, treba se bazirati na namirnice koje sadrže mnogo tečnosti. Na prvom mjestu su voće i povrće, posebno ono s visokim udjelom vode kao što su zelena salata i krastavice, lubenica i slično. Kada govorimo o životinjskim namirnicama, treba se bazirati na bijelo meso, ribu koja neće predstavljati veliko opterećenje i neće uzimati veliku količinu energije našem probavnom traktu. Tu su svakako povrtne supe, fermentisani mliječni proizvodi, koji su bitni za ovaj period. Velika greška koju pravimo u ljetnom periodu je konzumacija ledenih napitaka, koji nikako nisu dobri, jer naše tijelo potroši mnogo energije dok temperaturu tog napitka prilagodi temperaturi tijela. Moj savjet je konzurmirati tečnost u temperaturi tijela.

Šta bismo trebali izbaciti ili izbjegavati?

– Definitno je potrebno izbjegavati začinjenu i hranu prženu u dubokom ulju. Također, treba izbjegavati veliku konzumaciju kafe i kofeinskih napitaka, zato što imaju diuretičko djejstvo, te prerađenu i procesuiranu hranu bogatu šećerima i ugljenim hidratima koje našem tijelu naprave više štete nego koristi.

Koja je zaista važnost vitamina D?

– Definitivno, nismo svjesni snage D3 vitamina, koji je i hormon u našem tijelu. Ranije smo ga samo vezivali za pravilno iskorištavanje kalcija i fosfora te za jačanje naših kostiju i zuba. Istraživanja pokazuju da D3 ima veoma važnu funkciju u imunološkom sistemu. Također, istraživanja su pokazala i u pandemiji Covida-19 da D3 doprinosi stvaranju katelicidina u našem tijelu, koji mogu uništiti virusnu ovojnicu. To je vitamin koji itekako pomaže u prevenciji, liječenju šećerne bolesti, dijabetesa, insulinske rezistencije, jer poboljšava metabolizam ugljenih hidrata i osjetljivost ćelija. D3 vitamin snadbijeva naš mozak seratoninom, hormonom sreće, koji utječe na regulaciju raspoloženja. Vrlo bitan segment jeste i to da su istraživanja pokazala da značajno može smanjiti rizik od kancerogenih oboljenja, posebno kada je riječ o raku dojke, debelog crijeva… mnoštvo je drugih funkcija koje D3 vitamin obavlja u našem organizmu.

Susrećemo se s predrasudama da je pravilna i zdrava ishrana skupa. Jesu li one utemeljene?

– Još jedan od izgovora za izbjegavanje pravilne i zdrave prehrane jeste da je skupa. Skupa je ukoliko je posmatramo kroz danas popularne trendove da je zdravo samo ono što dolazi iz egzotičnih zemalja. Ukoliko se budemo bazirali na lokalnu, sezonsku hranu, vidjet ćemo da je pravilna prehrana sve samo ne skupa. Problem je danas što jedan prosječni građanin konzumira mnogo više, naprimjer, banana nego nekog lokalnog voća kao što su jabuke ili šljive i zbog toga imamo tu predrasudu.

Možete li izdvojiti grupu ljudi kojima je najteže objasniti značaj pravilne ishrane?

– Teško je izdvojiti, no rekao bih da su to možda tinejdžeri. To je populacija koja u suštini konzumira namirnice koje voli, koje im se sviđaju, a to su najviše brza hrana i slatkiši. Oni još nisu okusili zdravstvene probleme i teško im je objasniti da takav način prehrane može ugoziti njihovo zdravstveno stanje i njihov kvalitet života. Kao što kaže izreka: „Nismo svjesni zdravlja, dok ga ne izgubimo“. Ali, vrlo dobre rezultate imamo i s tom populacijom, jer objasnimo zdravstvene posljedice samo tog pukog punjenja želuca namirnicama koje volimo, a koje nisu dobre po naše tijelo. Svjedoci smo danas da tinejdžeri već u najranijem dobu života razvijaju hronične nezarazne bolesti, koje su se ranije zvale bolesti starosti, jer oni već u tom periodu dovedu tijelo do te faze zbog lošeg odabira namirnica i nedovoljnog znanja i svijesti o pravilnoj prehrani.

Ko Vam se najčešće obraća za savjete?

– Ako govorimo o spolu, onda je to ženska populacija, koja posjećuje nutricionistu i zbog zdravstvenih smetnji i zbog fizičkog izgleda. Dok muška populacija posjećuje nutricionistu u fazama kada je zdravlje već izgubljeno. Ako govorimo o zdravstvenim smetnjama, onda su to osobe koje imaju hronične nezarazne bolesti, prije svega tu se izdvajaju problemi sa štitnom žlijezdom, sa inzulinskom rezistencijom, dijabetesom, policističnim janicima, kardiovaskularne bolesti itd. U našem savjetovalištu mnogo radimo i sa sportistima, od profesionalnih sportaša u našoj premijer ligi, našim reprezentativcima, do djece iz omladinskih pogona.

Koje su greške koje prilikom mršavljenja?

Najveće greške su definitivno izlaganja restriktivnim dijetama, gladovanju, a naše tijelo je već u suštini pothranjeno, u smislu da mu fali mnoštvo hranjivih materija. Izbor hrane danas je jako sužen, vrtimo se oko istih namirnica. To su većinom krompir, riža, tjestenina, jedemo mnogo hljeba, peciva, na to dodajemo slatkiše, sokove, i takva vrsta prehrane dovodi do velikog unosa ugljenih hidrata koji uzrokuju kalorijski suficit i stvaranje potkožnog masnog tkiva. S druge strane, dovodi i do suficita hranjivih materija, nedostatka određenih esencijalnih hranjivih materija i onda naše tijelo sve više povećava apetit, a u suštini restriktivnom dijetom smanjuje se unos hrane, tako da tijelo upada u veću krizu i na kraju će biološki nagon, umor i iscrpljenost preovladati i ponovo će se krenuti s unosom hrane, te dolazi do jo-jo efekta. Za mršanje je potreban kontinuitet i isključivo poboljšanje kvaliteta prehrane, a ne fokusiranje na kalorije. Brojanje kalorija nije ključan faktor za zdravo mršanje.

Koji napitak ili namirnicu treba birati za vraćanje energičnosti?

Prva namirnica koja mi pada na pamet kada govorimo o energičnosti jeste hurma, koja sadrži mnoštvo hranjivih materija, bogata je zdravim ugljenim hidratima koji se brzo apsorbuju i vraćaju energiju našem tijelu. Također, tu su i orašasti plodovi i sjemenke, koji su prave riznice hranjivih materija. A, kada je riječ o napitku, samo i jedino voda.  

Šta je, prema Vašem mišljenju, ključno za kreiranje stila života koji će promovirati zdrave navike?

– Najvažnije je znanje o utjecaju pravilne prehrane te posljedicama na naše zdravlje. Kako budemo podizali znanje o pravilnoj prehrani, tako će se podizati i svijest o važnosti pravilne prehrane i samo tako ćemo promovisati zdrave navike kod naše populacije. To je trenutno i najbolja moguća prevencija, jer kod nas glavni problem i jeste to što mnoge generacije nemaju nikakve informacije kroz formalno obrazovanje o važnosti pravilne prehrane za naše zdravlje.

LIDER