Tek za 54 posto novca prikupljenog za sanaciju šteta od poplava zna se kako je potrošen, a ostalo ko zna

Na donatorskoj konferenciji u Briselu u julu 2014. godine, obećano je 1.580.472.698,85 KM pomoći, što tek djelimično može zadovoljiti potrebe za saniranjem šteta. Od ovog iznosa, 1.307.865.000,00 KM ili oko 83% sredstava su krediti, dok donirana sredstva iznose 272.562.698..85 KM što je približno 17% ukupno obećanih sredstava.

U odnosu na odobrena sredstva (1.316.724.167,85 KM) do sada je za BiH isplaćeno 37,5% ili 494.186.189,25 KM, od čega su 228.011.189,25 KM donacije, a 266.175.000,00 KM kreditna sredstva.

Od 38 donatorskih organizacija koje su obećale pomoć za sanaciju posljedica poplava njih 28 je uplatilo određena sredstva, dok 10 donatora sa Briselske konferencije još uvijek nisu uplatili obećanu pomoć.

Vijeće ministara BiH je još 2009.godine usvojilo Parišku deklaraciju o djelotvornosti pomoći, putem koje su se vlasti naše zemlje obavezale da će ispuniti 56 obaveza proisteklih iz partnerstva, zasnovanih na ciljevima koji podrazumijevaju praktično orijentisanu mapu puta za unapređivanje kvaliteta pomoći, 12 indikatora pomoći, kojim se uspostavlja sveobuhvatnije partnerstvo, transparentnost i odgovornost na različitim nivoima.

Ipak, ni nakon više od godinu dana nakon poplava i dalje ne postoje tačne, na činjenicama utemeljene informacije o utrošku doniranih sredstava, kao ni lokacije svih donacija.

U cilju praćenja i analiziranja transparentnosti utroška doniranih sredstava i izdvojenih budžetskih sredstava za sanaciju posljedica poplava tokom prošle godine formirana je mreža nevladinih organizacija „BRANA“.

Mreža ‘BRANA’ na osnovu do sada dobijenih izvještaja od donatorskih organizacija i institucija vlasti, a zaključno sa 31. decembrom 2015. godine, locirala je većinski iznos isplaćenih sredstava. Osim donatora sa Briselske konferencije uvršteni su i podaci od domaćih donatorskih organizacija u cilju dobivanja sveobuhvatnije slike utroška sredstava namijenjenih područjima koja su pretrpjela štete.

Na osnovu dobijenih informacija, oni su dosad locirali 380.320.238,29 KM doniranih sredstava od donatorskih organizacija i institucija BiH (viši nivoi vlasti, fondovi i niži nivoi vlasti), što predstavlja značajan korak u lociranju svih donacija namijenjenih oporavku poplavama pogođenih područja.

Na osnovu dostavljenih izvještaja izračunati su iznosi doniranih sredstava koje je moguće locirati na nivou BiH, entiteta i Distrikta Brčko, kantona, opština, kompanija/dobavljača, koji su pružili svoje usluge u kriznom periodu ili se pojavljuju kao izvođaći radova u raznim projektima, i finalno krajnjih korisnika pomoći i lokacija infrastrukturnih projekata.

Za potrebe ovog izvještaja, treba naglasiti da je pojam transparentnosti donatora i institucija operacionaliziran kao mogućnost lociranja dodijeljene pomoći za oporavak od poplava.

Zanimljivost ovog istraživanja jeste nivo transparentnsosti utrošenih sredstava kada su u pitanju domaće institucije vlasti i kada su u pitanju strani donatori. Odnosn transparentosti ide u prilog međunarodnim donatorima.

Ana Lučić,menadžerica projekta ‘BRANA’, za BUKU kaže kako se iz dosadašnjeg istraživanja može zaključiti da transparentnost institucija vlasti u BiH, a vezano za proces obnove od poplava, nije na zadovoljavajućem nivou.

„Za tek 54% od ukupno realizovanih sredstava preko institucija vlasti, znamo tačno gdje i na koji način su utrošena. I pored toga, navedeni pozitivni primjeri poput Federalnog fonda za pomoćnastradalim područjima ili Tuzlanskog kantona, mogu poslužiti drugim institucijama kao primjer dobre prakse za naredni period” kaže Lučić za BUKU.

S druge strane, podaci dostavljeni od strane međunarodnih donatora, kao i kvalitet njihovih izvještaja, omogućili su Mreži“BRANA“ da lociraju i provjere najveći dio sredstava koje su oni donirali. Za 90% donatorskih sredstava je moguće odrediti tačno mjesto i način njihovog utroška.

„Od institucija Bosne i Hercegovine pratili smo sredstva u ukupnom iznosu od 195.226.995,66 KM od čega je 177.033.084,34 KM (91%) sredstava utrošeno na sanaciju posljedica poplava od strane viših nivoa vlasti i institucija, dok je 18.193.911,32 KM (9%) lociranih sredstava na sanaciju posljedica poplava iz budžeta nižih nivoa vlasti, općina“ kaže naša sagovornica.

Ono što je bitno naglasiti jeste da da su ova sredstva kod viših nivo vlasti, djelimično budžetska, a djelimično donatorska.

“Institucije vlasti pojavljuju se kao implementatori donatorskih i projektnih sredstava. Naši nalazi pokazuju da su od ukupnog utroška 46.829.797,03 (24%) sredstva iz budžeta, 7.785.557,22 (4%) su donacije, dok za sredstva nadležnih fondova u iznosu od 140.611.641,41 (72%) nije nam poznata struktura izvora sredstava“ ističu u Mreži.

Na upit su donatorske organizacije pružile informacije o doniranih 185.093.241,84 KM sredstava. Od ovog iznosa 49% je moguće pratiti do krajnjih korisnika pomoći.

„Ova sredstva se odnose na dodijeljenu novčanu pomoć fizičkim licima i firmama. Fizičkim licima su date donacije za rekonstrukciju kuća, pomoć u nabavci namještaja i bijele tehnike, pomoć privrednicima i poljoprivrednicima, pakete humanitarne pomoći, nabavku ogrjeva /drva, ugalj/. Firmama je pomoć dodijeljena za oporavak nakon poplava u vidu novčane pomoći i opreme kao što su vodene pumpe i stanice za hlorisanje. Preko spiskova koje posjedujemo, moguće je pratiti pojedinačne korisnike ove pomoći u cjelokupnom iznosu, tako da ovu mjeru smatramo izrazito transparentnom“ navedeno je u analizi.

„Ukupno posmatrajući utrošak sredstava za koje su nam donatorske organizacije pružile podatke, možemo reći da za 90% ovih sredstava znamo gdje i na koji način su utrošena, odnosno za njih posjedujemo spiskove krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, spiskove izvođača radova, implementatora i nadležnih opština dok za preostalih 10% nemamo sve podatke o njihovoj realizaciji, jer su to, najčešće projekti koji su još uvijek u fazi realizacije, odnosno za ova sredstva postoje podaci na nivoima nadležnih entitetskih i kantonalnih institucija“ rečeno je.

Da bi se tematici dodjele pomoći pristupilo sistematičnije i sa što boljim rezultatima kada je u pitanju transparentnost dodjele sredstava za sanaciju štete potrebno je učiniti nekoliko stvari, navodi naša sagovornica.

„Trebalo bi kreiratijedinstvenu sveobuhvatnu bazu podataka, koja bi sadržavala sve donacije, zatim bi se trebao uspostaviti što boljii mehanizam i izgradi pravilakoordinacije i saradnje, kako između organizacija nižih nivoa vlasti,tako i organizacija sa viših nivoa vlasti u postupku pružanja i dodjelepomoći, kako bi se znale nadležnosti i momenti postupanja jednih u odnosu na druge, upostaviti jači mehanizam saradnje i koordinacije između svih aktera u sistemu, te da sve donacije za elementarne nepogode oslobode plaćanja PDV-a” ističe Ana Lučić.