Terorist koji je ubio 51 muslimana u Novom Zelandu ranije bio “zadovoljan” presudom: Sada želi povući priznanje

Samoproglašeni bijeli supremacist koji je u najsmrtonosnijoj masovnoj pucnjavi u historiji Novog Zelanda ubio 51 muslimana bio je zadovoljan time što je optužen za terorizam te je želio da ga se opisuje kao teroristu, izjavio je njegov bivši advokat pred sudom koji razmatra da li je bio u dovoljno stabilnom psihičkom stanju da prizna krivicu.

Brenton Tarant, danas 35-godišnjak, osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog puštanja nakon što je priznao krivicu za terorizam, ubistvo i pokušaj ubistva zbog zločina iz mržnje nad vjernicima, uključujući i djecu, u dvije džamije u Christchurchu tokom džuma-namaza 2019. godine.Australac sada pokušava povući priznanja data 2020. godine, tvrdeći da su dugotrajna samica i drugi zatvorski uslovi doveli do toga da postane iracionalan i psihički nestabilan.

Žalbeni sud Novog Zelanda u Velingtonu razmatra njegov zahtjev tokom petodnevnog ročišta.Ukoliko tročlano sudsko vijeće poništi njegove izjave o krivici, predmet bi se vratio na niži sud i započeo bi se novi postupak.

Tarant se prvobitno izjasnio da nije kriv, ali je neposredno prije početka suđenja promijenio stav.U žalbenom postupku u ponedjeljak izjavio je da se osjećao prisiljenim na priznanje zbog, kako je rekao, “živčanog sloma” uzrokovanog stalnom izolacijom, nadzorom zatvorskog osoblja, ograničenim pristupom štivu i gotovo potpunim prekidom kontakta s vanjskim svijetom.

Advokati koji su ga zastupali u periodu davanja i negiranja i priznanja krivice kazali su u utorak da su ubrzo nakon njegovog pritvaranja podnijeli žalbe na zatvorske uslove, ali da su zatvorske vlasti njegove pritužbe odbacile.Istakli su, međutim, da su kasnije neka ograničenja ublažena te da nisu smatrali kako je okruženje u kojem se nalazio narušilo njegovu sposobnost racionalnog odlučivanja.

Tarant je u ponedjeljak rekao da je svjesno prikrivao simptome ozbiljnog mentalnog poremećaja kako ne bi izgledao slab ili negativno uticao na druge koji dijele njegove rasističke stavove.Tužilaštvo je tokom unakrsnog ispitivanja sugerisalo da je Tarant imao više prilika da ukaže na probleme s mentalnim zdravljem ili da zatraži odgađanje suđenja.

Do sada nijedan svjedok nije podržao njegovu tvrdnju da su zatvorski uslovi i njegovo psihičko stanje bili toliko teški da nije bio sposoban da se izjasni krivim.Jedno od ključnih pitanja u ovom predmetu jeste da li je Tarant od početka planirao priznati optužbe ili ih osporavati na suđenju.

On je u ponedjeljak naveo da je imao namjeru da se brani, dok su njegovi advokati u utorak rekli da su bili uvjereni kako je na priznanje pristao zbog ogromne količine dokaza protiv njega, uključujući Facebook prijenos uživo masakra i rasistički manifest koji je objavio na internetu prije napada.Šejn Tejt, jedan od njegovih ranijih advokata, rekao je sudu da je Tarant želio tokom suđenja tvrditi kako je branio Novi Zeland – zemlju u koju je migrirao s namjerom da izvrši napad – od imigranata.

Tejt je naveo da je klijentu objasnio kako takva odbrana ne postoji u pravnom sistemu Novog Zelanda.Brentone, šta ću reći poroti ako dođe do suđenja – prenio je Tejt pitanje koje je uputio Tarantu.

Njegov klijent je odgovorio: “Ne brini, neće doći dotle”, rekao je Tejt.I Tejt i drugi tadašnji Tarantov advokat Džonatan Hadson kazali su da je njihovom klijentu bilo izuzetno važno da bude osuđen i za terorizam te da im nije dozvolio da pokušaju postići uklanjanje te optužbe u zamjenu za priznanje krivice za ubistva i pokušaje ubistava.

Želio je da ga se opisuje kao teroristu – rekao je Hadson.Prema zakonima Novog Zelanda, zahtjev za žalbu na presudu ili kaznu mora se podnijeti u roku od 20 radnih dana.

Tarant je taj rok prekoračio za gotovo dvije godine, podnijevši dokumente tek 2022. godine.Sud je u ponedjeljak čuo njegovo objašnjenje da je kasnio jer nije imao pristup informacijama potrebnim za podnošenje žalbe.

Očekuje se da će sudije odluku donijeti naknadno.Ukoliko odbiju njegov pokušaj da povuče priznanja krivice, u kasnijoj fazi postupka razmatrat će se i njegova žalba na visinu kazne.

Ročište je bilo prvo nakon više godina na kojem je Tarant viđen ili saslušan pred sudom.U sudnici se pojavio putem videolinka iz zatvora, blijed i mršav, s obrijanom glavom i tamnim naočalama.

Dio porodica žrtava i preživjeli napada pratili su prijenos ročišta iz sudnice u Christchurchu.Nakon toga su novinarima kazali da osjećaju ljutnju i ogorčenost zbog toga što mu se ponovo omogućava da se vraća pred sud.

Nema apsolutno nikakvog kajanja – rekao je Rašid Omar, čiji je sin Tarik Omar ubijen, dodajući da mu se čini kako Tarant cijeli postupak doživljava kao igru.Mi smo jako, jako snažni – rekao je Omar.

Nećemo dozvoliti da nas on zastrašuje.