Teška godina pred bankarskim sektorom, istekom moratorija eksplodirat će udio loših kredita

Bankarski sektor prebrodio je pandemijsku 2020. godinu, ali očekivanja od nove 2021. godine nisu dobra. Najjači sektor bh. ekonomije bit će prisiljen rješavati rebuse za koje su mnogi bili uvjereni da se nikad neće desiti. Već je nekoliko puta naglašeno da je tok ove krize dosta neuobičajen u odnosu na većinu dosadašnjih velikih ekonomskih kriza koje su započinjale krizom finansijskog sektora te su se prelijevale na druge ekonomske sektore, kaže za Klix.ba analitičar Damir Bećirović.

“Ako pogledamo razvijena tržišta kapitala, kao dio finansijskog sistema, od početka krize je postojala razlika između Wall Streeta i Main Streeta. Hoću reći da su tržišta kapitala praktički ostala neokrznuta ovom krizom, a vidimo i rast tržišta dionica, kao i tržišta kripto valuta. U našem izrazito bankocentričnom finansijskom sistemu kriza se očekivano počela prelijevati i na bankarski sektor kojem predstoji veoma neizvjesna 2021. godina”, kaže on.

Veoma je važno što je u dosadašnjem dijelu krize bankarski sektor održao stabilnost i povjerenje deponenata, nastavlja on. Naš bankarski sektor je ušao u ovu godinu s dobrim pokazateljima adekvatnosti kapitala i likvidnosti, što je uz aktivnosti agencija za bankarstvo pomoglo da se spomenuta stabilnost održi.

“Međutim, očigledno je da ova godina nosi značajne opasnosti. Prvo, istekom moratorija na otplatu kredita bankama prijeti znatno povećanje učešća ‘loših kredita’ u portfoliju. Drugo, zbog pesimizma na tržištu potražnja za bankarskim proizvodima ne pokazuje značajnije znakove oporavka. I treće, pojavljuju se problemi na operativnom nivou koji su posljedica loše poslovne godine privrednih subjekata, što će otežati odobravanje novih kreditnih plasmana usljed loših brojeva”, kaže on.

Kako će banke reagovati u ovim okolnostima zavisi od ciljeva koje pred menadžment postave njihove matične uprave iz inostranstva.

“Moguće je da će se desiti i neke krupnije promjene na tržištu u smislu akvizicija ili spajanja, ili će barem započeti te procese u ovom periodu. Sve će to određivati i način ponašanja domaćih uprava, koje će u skladu s tim formirati poslovnu politiku. Problem može biti i unutarnji instinkt menadžmenta koji je usmjeren na vlastito održanje, pri čemu se povlače potezi koji nisu uvijek popularni s aspekta zaposlenika i klijenata”, kazao je.

Osim toga, od menadžmenta se uvijek očekuje da djeluje, dodaje, iako često sve posljedice tog djelovanja nisu jasne.

“Prema mom mišljenju, u bankarskom sektoru će se vjerovatno ići u smjeru smanjenja fiksnih troškova poslovanja kroz smanjenja broja zaposlenika i forsiranje digitalnih usluga, te pooštravanja uslova kreditiranja. On što je u ovom momentu jedino izvjesno jeste to da bez povratka optimizma, a on u ovom momentu zavisi od zdravstvenih faktora, bez oporavka tržišta u EU, nije moguće očekivati značajnije poboljšanje ekonomskih kretanja, a time i kretanja u bankarskom sektoru”, zaključio je Bećirović.

U razgovoru za Klix.ba direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić kazao je kako banke bez odgađanja moraju ažurirati statuse značajnih izloženosti, po privrednim granama, za cijeli portfelj izloženosti prema privredi.

“Na osnovu ažuriranih informacija, projekcija i intenzivne komunikacije potrebno je provjeriti održivosti poslovnih modela klijenata pravnih osoba, u odnosu na trenutne i moguće koncepte podrške. Prilagođavanja i restrukturiranja koja će se provesti već u prvom kvartalu i prije isteka privremenih mjera daju veću šansu za oporavak i stabilizaciju prije kraja godine”, zaključio je on.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE