6E772B1A 5581 4A63 A065 EC5BAF406480
AUTOR: K.H.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

U Prijedoru je danas u organizaciji Udruženja logoraša „Prijedor 92“ i Udruženje logoraša „Kozarac“ uz podršku Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka obilježena 29. godišnjica zločina u logoru „Keraterm“.

Sjećanja logoraša

FIXGEHALT

Ova godišnjica svake se godine obilježava na današnji datum, u znak podsjećanja na 1992. godinu, kada je u sobi broj tri ubijeno oko 200 logoraša. Bio je to jedan od najtežih zločina nad nesrpskim stanovništvom počinjenih tokom minulog rata u Bosni i Hercegovini, a sjećanja logoraša još uvijek su teška i bolna.

Jedan od bivših logoraša, Teufik Kulašić iz Kozarca, ističe da je u logoru „Keraterm“ bio od 14. juna do 6. avgusta, kada je prebačen u logor „Trnopolje“, odakle je otišao za Karlovac.

 Svake godine dolazim na ova obilježavanja, prije svega, da sa svojim bivšim logorašima podijelim sjećanja. Bog nas je ostavio među živima i zato smatram da nam je obaveza da njegujemo sjećanja na sve one koji nisu uspjeli preživjeti. Sjećanja su teška i bolna i svaki put kada na kolektivnim dženazama vidite one tabute pomislite da ste i vi mogli biti u njima – kazao je Kulašić za Anadoliju.

LIDER

Predsjednik Regionalnog Saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović je na obilježavanju 29. godišnjice logora „Keraterm“ rekao da su i danas živa sjećanja na sve što se desilo u ljeto 1992. u ovom logoru.- Došli smo danas da pamtimo vrijeme, prostor i ubijene logoraše. Na ovaj način se sjećamo njih, ali i podsjećamo na izvršioce tih zločina. Dali smo sebi i roditeljima ubijenih obećanje da ćemo i dalje raditi na pronalaženju njihovih posmrtnih ostataka, ali i nastojati da se procesuiraju putem nadležnih institucija svi oni koji snose odgovornost za sve što se dešavalo u logoru ‘Keraterm” – rekao je Duratović.Ovaj logor je obilježen spomen–pločom, a kroz njega je u periodu od maja do augusta 1992. prošlo više od 3.000 ljudi, dok 371 logoraš nije preživio logoraške torture i mučenja. Zatočeni u logoru su uglavnom bili stanovnici Mataruškog brda, odnosno naselja na lijevoj obali Sane.

Trajno sjećanje

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kazao je u telefonskoj izjavi za Anadoliju da je vrlo važno da se godišnjice ovakvih i sličnih zločina obilježavaju.

– Još je bitnije da Zakon o nestalima kojim je predviđeno obilježavanje svih stratišta u Bosni i Hercegovini konačno ugleda svjetlo dana i da se počne sa primjenom kako bi se omogućilo da se na svim mjestima stradanja postave spomen-obilježja za trajno sjećanje na sve žrtve, za one koji su ubijeni, ali i one koji su prošli kroz razne torture, bilo u logorima ili drugim mjestima zatočenja –  rekao je Tahirović. 

Dodao je da ovo što rade udruženja žrtava je jako bitno.

– To će trajati dok oni imaju snage da obilaze stratišta, ali vrijeme čini svoje i sve je manje onih žrtava koje su u stanju da posjećuju određena stratišta i nadam se da će politički lideri shvatiti da je neophodno, pošto već imamo taj zakon, da konačno zaživi u praksi da se ta mjesta obilježavaju na adekvatan način i da ostanu trajna sjećanja na zločine koji su se desili na tim mjestima – istakao je Tahirović.

Prihvatanje činjenica

Napomenuo je da je to sigurno jedan od puteva koji vode prema istini, pravdi i pomirenju.

 Ono što je jučer uradio Valentin Incko (Inzko) također usmjerava ka pomirenju i prihvatanju činjenica o tome šta se dešavalo na području BiH1990-ih godina. To je nešto sto ćemo kad-tad prihvatiti. Što prije prihvatimo, prije ćemo imati svjetliju budućnost – kazao je Tahirović.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko, koristeći svoje ovlasti, donio je dopunu Krivičnog zakona BiH, kojom je uveo zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćeg suda i kazne za počinioce.