Portal 072info

Tihi rat notara i advokata u BiH

Odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine da notari nisu jedini koji imaju zakonske ovlasti da sastavljaju određene pravne dokumente, poput ugovora, poslovnih isprava i statuta, izazvala je “tihi rat“ između notara i advokata u toj zemlji.

 

Advokat Esad Hrvačić tvrdi da će odluka Ustavnog suda FBiH u mnogo čemu spriječiti dalji bezrazložni monopol notara i omogućiti pravo, kako građanima tako i advokatima, da sačinjavaju te isprave slobodno, a sve u skladu sa ustaljenom praksom i zakonskim propisima.

“Smatram da je Ustavni sud dosta kasno reagovao, ali odluka koja je donijeta nije još implementirana. U javnosti slušamo oprečne stavove, s jedne strane Advokatske komore, koja tvrdi da su odlukom Ustavnog suda silom automatizma, stavljene van snage navedene odredbe i omogućeno sačinjavanje ovih isprava mimo notara, a drugi stavovi su da je nakon odluke neophodno mijenjati čitav niz zakonskih propisa“, kaže on.

Hrvačić je mišljenja da će implementacija odluke Ustavnog suda ići veoma teško, s obzirom da je delegacija Notarske komore u službenoj posjeti Lisabonu, u cilju da lobira međunarodne institucije da se spriječi implementacija i sprovođenje odluke Suda.

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je i odluku kojom je ukinuta odredba da notarski ispit mogu polagati samo osobe koje su bile notarski pomoćnici.Notarka Vesna Softić ističe da ona i njene kolege nemaju ništa protiv, da svi pravnici mogu polagati notarski ispit, a ne samo oni koji su bili notarski pomoćnici.“Mi smatramo da su notarski ispit i ocjena uslovi za nekoga da postane notar“, kazala je ona.

Advokat Esad Hodžić tvrdi da je odlukom Ustavnog suda FBiH isključen monopol na proizvodnju notara.Iz banjalučke advokatske firme Sajić su nam kazali da je odredba, u kojoj se navodi da notarski ispit mogu samo polagati notarski pomoćnici, u bh. entitetu Republika Srpska ukinuta 2010. godine.“U RS-u su propisani uslovi koji podrazumijevaju, pored opštih uslova, položen pravosudni ispit i pet godina iskustava u struci“, naveli su oni.

“Jasno je da je Notarska komora sebi uzela za pravo da utiče na kompletan pravosudni sistem i da pod plaštom zaštite zakonitosti obezbijedi i produži svoja izuzetno velika materijalna primanja, a da pritom niti bude prozvana, niti ulaže neki poseban trud“, mišljenja je on.Smatra da notarijat u BiH nije uređen po evropskim standardima, niti je uređen u cilju stvaranja posebne pravne sigurnosti građana BiH.

“Smatram da je prvobitni Zakon o notarima donesen u cilju provođenja reformi, ali isto tako mislim da su pojedinci koji su učestvovali u izradi ovog zakona i imali značajan utjecaj na tadašnju strukturu vlasti, pod isprikom da se radi o jednom evropskom zakonu, preslikanom iz zakonodavstva Njemačke. Donijeli su zakon kojim je omogućeno enormno bogaćenje pojedinih notara“, ističe Hrvačić.

Advokat Sead Hodžić tvrdi da su pitanja vezana za pripremanje i ovjeru ugovora problem, jer je po Zakonu o notarijatu predviđeno da notari pripremaju i sastavljaju ugovor, a nakon toga ih ovjeravaju.Država je, kaže, osnivanjem notarijata prenijela dio svojih nadležnosti na tu instituciju, a ona nikada nije mogla pripremati i pisati ugovore.“To su uvijek radili advokati, a ugovore o prometu nekretnina vršio je sud. Prema tome, država je mogla prenijeti na notare samo ono što je ona imala kao ovlaštenje, a to je ovjera ugovora. Nije mogla prenijeti na notare ono šta ona nije mogla. Ali, to se pod utjecajem njemačkih pravnih škola desilo“, kaže on.

Odredbe koje su stavljene van snage odlukom Ustavnog suda FBiH, objašnjava Hodžić, ne proizvode nikakva sporna pitanja, ali u drugim zakonima je rečeno da notar priprema, obrađuje i ovjerava ugovore.Problem su, kaže on, ti drugi zakoni koji nisu bili na udaru Ustavnog suda i to je glavni argument notara.“Trebalo je u proceduri dopuniti zahtjev za ocjenu ustavnosti o drugim zakonima. Jedino što preostaje da se podnese novi zahtjev, da se pod lupu stave iste odredbe, ali drugih zakona“, tvrdi Hodžić.

Notarka Vesna Softić tvrdi da se uopće ne može govoriti o monopolu notara u BiH.“Notari su Zakonom o notarima, član 73., ali i drugim zakonima dobili određene nadležnosti u kojima je rečeno koji pravni poslovi se moraju zaključiti u formi notarske obrađene isprave. Time je zakonodavac rekao šta će raditi notari, a šta advokati“, tvrdi Softić.

Presuda Ustavnog suda, mišljenja je ona, nije dokazala monopol. Tvrdi da se u pravnom životu BiH presudom ništa ne mijenja.“Ostaje i dalje da su notari isključivo nadležni za pravne poslove kada se vrši kupovina ili prodaja nekretnina, zasnivanje hipoteke, bračni ugovori, nasljedni ugovori… U međuvremenu je to propisano posebnim zakonima, koji su na snazi i nisu bili predmet ocjene Ustavnog suda“, objašnjava.

Softić kaže da će se jedino nešto promijeniti kada, i ako, Parlament BiH bude na osnovu svojih analiza zaključio da je to potrebno.Iz banjalučke advokatske firme Sajić su nam kazali da je nesporno da je advokatima “oduzet“ dio poslova koje su obavljali uspostavljanjem notarijata, ali da se generalno ne može govoriti o sukobu na relaciji notari-advokati.

Zakon Republike Srpske se po tim pitanjima nije mijenjao.“I dalje postoji obaveza obrade dokumenata o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih i vanbračnih partnera; raspolaganja imovinom maloljetnih lica; poklonu; prenosu prava vlasništva nad nekretninama i osnivačkim aktima privrednih društava. Zakonom je propisano da pripremu akata za notarsku obradu i ovjeru isprava mogu vršiti advokati. Statuti privrednih društava, kao i izmjene statuta, se notarski potvrđuju“, kazali su nam iz te advokatske firme.Tvrde, ipak, da se odlukom Ustavnog suda FBiH na neki način “ukida “ monopol za određene poslove koje obavljaju isključivo notari.

I oni kažu da se svakako moraju imati u vidu i drugi zakoni koji propisuju da se određene isprave mogu koristiti samo u notarskim formama.“Dakle, iz ovog proizilazi, ukoliko je nekim drugim zakonom propisana obaveza korištenja samo notarskih isprava, a da bi takve isprave mogli sačinjavati i advokati, neophodna je izmjena i tih drugih zakona“, kazali su.

Mišljenja su da se svakako može raditi na poboljšanju kvaliteta notarijata u BiH, a to se prije svega odnosi na cijene notarskih usluga i njihovu odgovornost prema klijentima.“Prilikom sačinjavanja ugovora, notari se ograde od bilo kakve odgovornosti prema potpisnicima ugovora. Kod kupoprodaje nekretnina, naprimjer, notari se ograđuju na način da navedu u ugovoru da nisu izvršili uvid u zemljišnu knjigu ili druge registre, te da su stranke izjavile da su saglasne s tim“, naveli su iz advokatske firme Sajić.

Podijelite članak