Tokom godine u Bosni i Hercegovini evidentirano više od 10.000 ilegalnih migranata

Bosna i Hercegovina bi se u narednom periodu mogla suočiti s pojačanim migrantskim pritiskom zbog novih pravila koja Evropska unija uvodi u oblasti ilegalnih migracija. Iako je trenutna situacija na terenu ocijenjena kao stabilna, najavljene promjene evropske migracione politike otvaraju pitanje hoće li BiH ponovo postati jedno od glavnih „sabirnih mjesta“ za migrante koji ne uspiju ostvariti pravo boravka u zemljama EU.U prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini trenutno boravi oko 950 migranata, dok ukupni kapaciteti kampova omogućavaju smještaj za oko 3.500 osoba. Nakon zatvaranja kampa Borići u Bihaću, u fokusu javnosti je i budućnost kampa u Blažuju kod Sarajeva, čije se izmještanje najavljuje zbog sigurnosnih i infrastrukturnih razloga, ali bez jasnih informacija o lokaciji na koju bi bio prebačen.Brojne zajednice, posebno one koje godinama žive uz migrantske centre, ukazuju na probleme koji su se ranije pojavljivali, uključujući narušavanje javnog reda, zagađenje okoliša i osjećaj nesigurnosti. Prema zvaničnim podacima, tokom ove godine u Bosni i Hercegovini je evidentirano više od 10.000 ilegalnih migranata, pri čemu najveći broj dolazi iz Afganistana, uz primjetan rast broja migranata iz Egipta.Istovremeno se radi na planu tranzicije upravljanja migrantskim kampovima, kojim bi se odgovornost sa međunarodnih organizacija postupno prenijela na domaće institucije. U isto vrijeme, Evropska unija priprema novu regulativu koja državama članicama omogućava strožiji pristup migracijama, uključujući brže vraćanje osoba koje nemaju pravo boravka, zajedničko priznavanje odluka o deportaciji i mogućnost sklapanja posebnih sporazuma sa trećim zemljama.Ove mjere imaju za cilj smanjenje broja migranata u EU, ali istovremeno povećavaju pritisak na zemlje koje se nalaze na migrantskim rutama. Za Bosnu i Hercegovinu to znači realnu opasnost da postane dugotrajnija tranzitna, ali i „zadržna“ zona za migrante kojima bude onemogućen ulazak ili boravak u Evropskoj uniji.Posebno zabrinjava mogućnost da države članice odbijaju zahtjeve za azil ukoliko je migrant prethodno prošao kroz zemlju u kojoj je mogao zatražiti zaštitu, što BiH stavlja u nepovoljan položaj. Iako masovni dolasci zasad nisu zabilježeni, stručnjaci upozoravaju da bi bez jasne strategije, jačanja kapaciteta institucija i podrške EU, Bosna i Hercegovina mogla ponovo ući u fazu ozbiljne migrantske krize, s posljedicama koje bi najviše osjetile lokalne zajednice i sigurnosni sistem države.