Toplotni udar: Kako prepoznati simptome i pravilno reagirati

Ljeto nam sa sobom donosi i velike vrućine, koje teško podnose ne samo kronični bolesnici i starije osobe, već predstavljaju velik napor i za organizam mladih, zdravih ljudi.

Termoregulacija

Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature usprkos promjenama u temperaturi okoliša naziva se termoregulacija.

Naše tijelo ima razne metode za održavanje unutarnje tjelesne temperature na normalnoj razini od oko 37 °C, kao što su – ovisno o temperaturi okoliša – sužavanje i širenje krvnih žila, znojenje, drhtavica, pojačan osjet žeđi te neki drugi mehanizmi prilagodbe. Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature usprkos promjenama u temperaturi okoliša naziva se termoregulacija. Tijekom ljetnih dana suočavamo se s ekstremno visokim temperaturama zraka, a situacija je još nepovoljnija ako ne puše vjetar te ako je vlažnost zraka visoka. Dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama kojima se naš organizam brani od visokih temperatura. 

Reakcija organizma na vrućine

Kada je vanjska temperatura visoka dolazi do pojave znojenja, koje ima funkciju hlađenja organizma. Međutim, pritom se iz tijela gube tekućina i elektroliti, a zbog intenzivnog znojenja može doći do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti. Iako su neugodne, ove pojave u pravilu ne zahtijevaju liječničku pomoć. Očituju se grčevima u mišićima, mučninom, nagonom na povraćanje, osjećajem malaksalosti, razdražljivošću, ubrzanim pulsom, ubrzanim disanjem, a može doći i do kolapsa (nesvjestice).

Za vrijeme ljeta česta je i pojava sunčanice, do koje dolazi kada se osoba kreće nepokrivene glave po jakom suncu. Tada dolazi do širenja krvnih žila oko mozga te pregrijavanja samog moždanog tkiva. Uz već navedene simptome izlaganja visokim temperaturama, sunčanica se može manifestirati i ozbiljnijim poremećajima svijesti.

U slučaju pojave nekih od simptoma koji prate izloženost velikim vrućinama, potrebno je reagirati sklanjanjem sa sunca u hladovinu te uzimanjem većih količina tekućine radi njene nadoknade (najbolje obične hladne vode, a u slučaju izraženijeg gubitka tekućine i elektrolita znojenjem i pijenjem zasoljene vode ili drugih izotoničnih napitaka). Pomoći će i tuširanje mlakom vodom, a u slučaju pojave toplinskih grčeva i lagana masaža zahvaćenih mišića. Iako su često neugodni, ovi simptomi u pravilu ne ostavljaju dugotrajne posljedice na organizam, no ponekad glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana.

Toplotni udar Toplotni udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno.

U slučaju dugotrajnog izlaganja vrlo visokim vrućinama može doći do toplotnog udara.Riječ je o potencijalno vrlo opasnom stanju u kojem organizam zbog zakazivanja mehanizama termoregulacije gubi sposobnost prilagođavanja visokim vanjskim temperaturama. Budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna temperatura može prijeći 40 °C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi. Toplotni udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno. Simptomi toplotnog udara su sljedeći:

• tjelesna temperatura iznad 40 °C
• jaka glavobolja
• nesvjestica
• smušenost
• crvena i vruća koža, bez pojave znojenja
• mučnina i povraćanje
• grčevi
• ubrzan rad srca
• ubrzano i plitko disanje

Potrebno je reagirati brzo jer neliječeni toplotni udar može dovesti do trajnih posljedica, pa čak i smrti. Toplotni udar zahtijeva liječničku intervenciju, stoga odmah pozovite liječnika. U međuvremenu morate odmah pružiti pomoć oboljeloj osobi – morate je ohladiti. Unesite oboljelu osobu u klimatizirani prostor te po potrebi skinite s nje suvišnu odjeću. Ako ste u mogućnosti, otuširajte osobu u mlakoj vodi, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone. Ako je osoba pri svijesti, dajte joj piti hladnu tekućinu, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako je osoba bez svijesti ili ako povraća, postavite je u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Pratite tjelesnu temperaturu oboljele osobe toplomjerom i nastavite hlađenje dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost, oko 37°C.

Prevencija pojave simptoma

Za vrijeme ljetnih vrućina najbolje je izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti i visokim temperaturama. Koliko vam situacija dopušta, dane kada vladaju velike vrućine provodite što je više moguće u hladnim, po mogućnosti klimatiziranim prostorima. Odijevajte se lagano, a po mogućnosti na glavi nosite kapu ili šešir. Pijte dovoljno tekućine kako biste izbjegli dehidraciju – bilo bi idealno da sa sobom uvijek nosite bočicu s vodom. Pripazite i na prehranu; ljeto je vrijeme kada se jede lagana hrana, a obroci trebaju biti manji. Izbjegavajte teže fizičke radove u prostorima koji nisu adekvatno klimatizirani. Uz malo pažnje moći ćete izbjeći većinu neugodnosti koje sa sobom donosi većini ljudi, unatoč svemu, omiljeno godišnje doba, savjetuju liječnici.