Tragom izvještaja o opasnim namirnicama na našem tržištu: Niko ne može garantirati da u BiH nema GMO proizvoda

Brenjo: Hrana za ljude bila pozitivna na GMO soju 

Na naše pitanje o analizi iz 2013. godine koja je pokazala da od 100 uzoraka 67 ih je bilo pozitivno na GMO, Brenjo kaže da se tada radilo najviše o uzorcima hrane za životinje.

– BiH je definitivno ovisnik o uvozu soje kao proteinskog dodatka hrani za životinje, koja dolazi iz Južne Amerike i ona je više od 88 posto GMO. Ona se i prije nalazila na našem tržištu i zato smo išli na prilagođavanje zakonske legislative kako bismo uredili ovu oblast i tu soju stavili pod kontrolu. Čak i u uzorcima hrane za ljude koji su bili pozitivni na GMO nalazili su se ostaci GMO soje – pojasnio je Brenjo.

Dodao je da etiketom “GMO-free” Agencija želi potrošačima dati pravo izbora i promovirati domaću hranu.

Pojačan nadzor

– Pojačan je i nadzor inspekcija i one su u 2015. i 2016. godini našle određene površine zasijane pod GMO u BiH. Niko u ovom trenutku ne može ustvrditi da je naše tržište slobodno od GMO hrane i tako nešto ne može garantovati nijedna zemlja u Evropi – istakao je Brenjo.

Prema njegovim riječima, pitanje štetnosti GMO hrane za ljude je nešto čime se struka dosta bavi i po tom pitanju se razlikuju mišljenja stručnjaka u Evropi i Americi.

Oznaka “GMO-free”

– Markica “GMO-free” znači da je upotreba GMO i sastojaka od GMO zabranjena i da životinje od kojih potječu proizvodi nisu dolazile u dodir s genetski modificiranim organizmima. Ista pravila vrijede i za biljne proizvode. Ova markica je projekt zemalja dunavske regije u koju spada 14 zemalja. BiH je prva među njima koja je zvanično u svoj normativ uvela mogućnost označavanja hrane bez GMO. U narednom periodu radit ćemo na zajedničkom znaku koji će se koristiti u Njemačkoj kao i svim drugim državama dunavske regije – pojasnio je Brenjo.