Tramp i Si Đinping sastaju se u Vašingtonu: Kina ima snažan adut, Amerika traži ustupke

Prošla su četiri mjeseca otkako su se lideri dvije svjetske supersile posljednji put sastali Prošla su četiri mjeseca otkako su se lideri dvije svjetske supersile posljednji put sastali. Za to vrijeme kineski predsjednik Si Đinping nadgledao je snažan rast kineske trgovine sa svijetom, dok se američki predsjednik Donald Tramp suočavao s padom podrške kod kuće.

Ta promjena okolnosti ublažila je očekivanja od njihovog samita u Vašingtonu ove sedmice, navode analitičari, ocjenjujući da Si ne žuri s ustupcima, dok je Tramp ograničen skupim ratom s Iranom, koji je ugrozio i njegovu popularnost i novčanike Amerikanaca.

Dok bi složena pitanja poput Tajvana mogla biti na dnevnom redu, glavni fokus sastanka 24. septembra bit će pitanje hoće li lideri najaviti produženje trgovinskog primirja postignutog prošle godine, kojim je izbjegnut veliki udar na svjetsku ekonomiju.

– Si zapravo ne traži ništa konkretno. Želi produžiti neformalni dogovor s Trampom kako bi Kina imala vremena da se ojača – rekao je Džon Czin, stručnjak za vanjsku politiku iz Instituta Brookings, koji je ranije bio direktor za Kinu u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a.

“Živimo u Sijevom svijetu”

Zvaničnici Bijele kuće pokušavaju umanjiti očekivanja od velikih dogovora. Američki ministar finansija Skot Besent i kineski vicepremijer He Lifeng predvodili su u nedjelju pripremne razgovore u Njujorku, čiji je cilj bio pripremiti teren za moguće dogovore o pravilima za vještačku inteligenciju i trgovini proizvodima koji nisu od strateškog značaja.

To je daleko od Trampovog obećanja po povratku na vlast 2025. godine da će carinama riješiti trgovinski deficit s Kinom, koji je, kako je tada tvrdio, “uništavao” Sjedinjene Američke Države.

Međutim, nakon što je u oktobru te godine sa Sijem dogovorio primirje, njegova pažnja bila je podijeljena između brojnih drugih vanjskopolitičkih sukoba, od ratova u Iranu i Ukrajini do sporova s Evropom oko slobode govora.

Kina se suočava sa svojim problemima, poput usporavanja domaće potražnje i dugotrajne krize na tržištu nekretnina, ali izvozni rast koji je Tramp pokušavao obuzdati i dalje snažno traje, u onome što ekonomisti sve češće nazivaju “Kineski šok 2.0”.

Očekuje se da će kineski trgovinski suficit s ostatkom svijeta drugu godinu zaredom premašiti bilion dolara.

Iako su američke mjere za ograničavanje jeftinih pošiljki na koje se oslanjaju online trgovci poput Sheina i Temua dale rezultate, više od polovine od oko 6.500 kategorija proizvoda koje je Kina ove godine do sada prodala SAD-u bilježi rast u odnosu na 2025. godinu.

Delegacija kineskih poslovnih lidera, među kojima bi mogli biti i predstavnici kompanija koje su pod regulatornom lupom SAD-a dok pokušavaju dobiti veći pristup američkom tržištu, trebala bi pratiti Sija tokom posjete Vašingtonu.

– Trampova administracija je mislila da može iskoristiti ogroman jednostrani pritisak kako bi natjerala Kinu na ustupke, ali to se nije dogodilo – rekao je Skot Kenedi, stručnjak za ekonomske odnose SAD-a i Kine iz vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

– Sada je ovo svijet Si Đinpinga i svi mi živimo u njemu – dodao je.

Tajvan i trgovinski dobici

Ukoliko je Si, kako analitičari sugeriraju, zaista u povoljnijoj pregovaračkoj poziciji, to bi moglo dodatno zabrinuti američke saveznike u Aziji, koji strahuju da bi kineski lider mogao izvršiti pritisak na Trampa da ublaži podršku Vašingtona Tajvanu, demokratski uređenom otoku koji Peking smatra dijelom svoje teritorije.

Si ga je tokom susreta u Pekingu u maju više puta pitao o Tajvanu, uključujući pitanja o prodaji oružja i spremnosti Vašingtona da brani otok, rekao je Tramp novinarima.

Američki predsjednik je paket naoružanja za Tajvan vrijedan 14 milijardi dolara, koji je još na čekanju, opisao kao “pregovarački adut” u odnosima s Pekingom.

Pojedini zvaničnici u Tajpeju i Tokiju strahuju da bi Tramp mogao odlučiti iskoristiti taj adut u zamjenu za političke dobitke pred novembarske izbore za Kongres, koji bi mogli biti izazovni za njegovu Republikansku stranku.

To bi moglo uključivati kinesku kupovinu aviona kompanije Boeing ili poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a, kao i obaveze Pekinga da ograniči protok hemikalija koje služe kao prekursori za fentanil i koje su doprinijele opijumskoj krizi u SAD-u.

– Odnosi Kine i SAD-a postali su više transakcioni – rekao je Vu Sinbo, profesor na Univerzitetu Fudan u Šangaju i savjetnik kineskog ministarstva vanjskih poslova.

Dok bi Vašington mogao željeti da prioritet budu trgovinski pregovori, za Peking bi američki pristup Tajvanu mogao biti ključno pitanje, rekao je on.

– Ako uvažite našu zabrinutost zbog pitanja Tajvana, onda bismo bili spremni uvažiti vaše zabrinutosti u vezi s drugim pitanjima, bilo da je riječ o provođenju zakona ili kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda – rekao je Vu.

Pritisak na Iran

Vašington također smatra da Si ima jedinstvenu mogućnost da izvrši pritisak na Iran kako bi se okončao rat koji je doveo Trampovu popularnost na najniži nivo tokom njegove političke karijere.

Međutim, Si do sada nije pokazao veliku spremnost da to učini. Reuters je ranije ovog mjeseca objavio da Peking prodaje Iranu robu vrijednu milijarde dolara preko sistema za zaobilaženje sankcija. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da nije upoznato s takvom šemom.

Prijetnje Vašingtona iz prošlog mjeseca sekundarnim sankcijama protiv zemalja koje posluju s Iranom, što je Besent nazvao “ekonomskim Danom D”, zasad očigledno nisu primijenjene protiv Teherana, najvećeg trgovinskog partnera Kine.

Analitičari ocjenjuju da je i to dodatni dokaz da Tramp želi da odnosi sa Sijem ostanu stabilni dok se fokusira na druga pitanja, aranžman koji odgovara i kineskom lideru.

– I Si i Tramp smatraju da je veoma korisno da odnosi budu stabilni kako bi mogli da se usredsrede na hitnije stvari – rekla je Rubi Osman, viša geopolitička istraživačica Instituta Tonija Blera za globalne promjene.

– Za Trampa je to Iran. Za Sija je to izgradnja kineske unutrašnje otpornosti za ono što dolazi nakon Trampa – zaključila je.

Avaz.ba