1 65
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Dvije godine nakon objavljivanja Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji (EU) i 14 prioriteta, Bosna i Hercegovina je tek jedan u potpunosti realizirala, ali na način da su stvorene formalne pretpostavke za njegovo ispunjavanje, a radi se o osiguranju pravilnog funcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Ostvaren mali napredak

Rečeno je to danas na konferenciji pod nazivom “Dvije godine poslije: Mišljenje Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, koju je u Sarajevu organizirao “Transparency International” u BiH (TIBiH), s fokusom na pregled trenutnog stanja i uzroke zastoja BiH na evropskom putu, te na korake koje je potrebno poduzeti kako bi se stanje na tom planu pokrenulo s ‘mrtve tačke’.

Održavanje konferencije pozdravila je ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Johana Stromkvist (Johanna Strömquist), istaknuvši odlučnost njene zemlje da podrži zahtjev BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

– Švedska podržava zahtjev BiH za članstvo u EU, kao i drugih zemalja u okruženju, jer zajedno smo jači – potctala je Stromkvist za medije uoči održavanja konferencije.

Podsjetila je kako su dvije godine prošle otkako je EK izdala Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, te da je, nažalost, na tom planu ostvaren veoma mali napredak.

Dodala je kako je 2021. godina u kojoj nema izbora u BiH, te izrazila očekivanje da će bh. političari uložiti odgovarajući napor kako bi se reforme i napredak u BiH ostvarili prije početka izborne kampanje, koja slijedi već naredne godine.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s Revidiranom strategijom za procesuiranje ratnih zločina i izostankom formiranja nadzornog tijela za njeno praćenje, ambasadorica Stromkvist je upozorila kako je to dio procesa evropskih integracija te da se aktivnosti u tom pogledu moraju finalizirati.

Predsjedavajući Upravnog odbora TIBiH Srđan Blagovčanin je, u osvrtu na Izvještaj/pregled onoga šta je učinjeno u protekle dvije godine, odnosno šta to nije učinjeno, konstatirao kako aktuelno stanje karakterizira potpuna blokada evropskog puta BiH, te da je sve propraćeno svojevrsnom paralizom institucija vlasti u BiH.

Ilustrirajući potonju konstataciju, podsjetio je kako je u periodu koji je Izvještajem TI BiH tretiran, Parlamentarna skupština BiH (PSBiH) usvojila samo jedan zakon, postavljajući pitanje šta bh. parlamentarci, zapravo, rade.

– Da ne bi bilo pogrešnih interpretacija, usvojena su i dva zakona o budžetu, ali ti zakoni su nešto što se dešava po automatizmu. Da apsurd bude veći Zakon o Budžetu za 2019. usvojen je na kraju te godine, za 2020. je usvojen u sedmom mjesecu, a u 2021. godini taj zakon još nije usvojen – naveo je Blagovčanin.

Upozorio je, istovremeno, kako BiH ne bi ni za tri decenije ispunila prioritete iz Mišljenja EK za dobivanje kandidatskog statusa, ukoliko bi se postojećom dinamikom nastavile (ne)aktivnosti u tom procesu.

Spor napredak u ispunjavanju prioriteta

U Mišljenju EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU, koje je objavljeno 29. maja 2019. godine, navedeno je 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pristupnih pregovora.

S obzirom na to da je od objave Mišljenja prošlo dvije godine, te da je napredak u ispunjavanju prioriteta veoma spor, TI BiH u svom izvještaju, koji predstavlja polazište za raspravu na konferenciji, daje pregled trenutnog stanja s intencijom otvaranja rasprave o narednim koracima koje je nužno poduzeti na tom planu.

Konferenciji u glavnom gradu BiH prisustvuju predstavnici PSBiH, relevantnih institucija u BiH i organizacija civilnog društva, kao i predstavnici međunarodnih organizacija i institucija.