Transplantacije koštane srži su sve uspješnije, a otvaranjem banke u BiH bit će i znatno jeftinije

BiH trenutno pripada Hrvatskom registru tipiziranih uzoraka kojih je do sada prikupljeno 1.000. Potrebno je još 500 kako bi se mogla vertificirati laboratorija koja je smještena u Mostaru pri Sveučilišnoj klinici gdje je i planirano da bude Banka koštane srži.

Direktorica Projekta Banka koštane srži Amela Sućeska navela je kako bi se tim certificiranjem dobio registar potencijalnih kompatibilnih donatora i onda bi građani naše države imali veću mogućnost za izlječenje, a tipizacije bi se mogle raditi u BiH, a ne u Hrvatskoj.

“Ja često kažem da mi svijetu nismo interesantni s naših 1.500 uzoraka, već je nama svijet interesantan zato što bismo dobijanjem registra imali na raspolaganju 40 miliona uzoraka krvi za potrebe transplantacije i liječenje leukemije, odnosno pacijenti dobijaju 40 miliona potencijalnih donatora koštane srži širom svijeta. Ono što BiH još dobija jeste da opada cijena transplantacije. Ona više ne bi bila 300 hiljada eura, nego bi bila između 50 i 80 hiljada KM”, navela je Sućeska.

Sućeska: Potrebna je novčana podrška svih nivoa vlasti

S obzirom na to da se tipizacija uzoraka radi u Hrvatskoj jer laboratorija u našoj državi još nije certificirana, to iziskuje dodatna sredstva uz plaćanje uzimanja uzorka krvi. Jedna tipizacija košta 400 eura, a potrebno je uraditi njih još 500.

“Do sada je sakupljeno 1.000 uzoraka krvi, što je pokazatelj da se dosta toga uradilo. Često smo organizovali donatorske večeri i razne akcije da bismo sakupili novac, a imali smo podršku i od lokalnih vlasti i privrednika. Međutim, potrebno je da se svi nivoi vlasti uključe u finansiranje kako bi ovaj projekt što prije bio završen”, kazala je Sućeska.

I ove godine su planirane donatorske večeri te je Sućeska navela da će se one organizovati u Kantonu Sarajevo u svim općinama. Dodala je da su načelnici i privredni subjekti ti koji se uvijek odazovu i podrže ovaj projekt.

“Kada je riječ o višim nivoima vlasti, od njih samo imamo lijepu riječ kao podršku, međutim, od novca ne vidimo ništa. Zaista je potrebno da se što više ljudi uključi u realizaciju ovog projekta kako bismo što prije olakšali našim pacijentima da se uspješno izliječe. Svi mogu pomoći i svi su dobrodošli da podrže Banku koštane srži”, rekla je Sućeska.

Direktorica Sućeska je navela kako je u sklopu formiranja Banke koštane srži nužno razvijati i podsticati otvaranje transplantacionih centara u našoj državi. Jedan takav nalazi se u Tuzli gdje je prošle godine otvorena posebna Klinika za hematologiju i transplantaciju matičnim ćelijama hematopoeze, odnosno, koštane srži.

U Tuzli osnovana Klinika za hematologiju i transplantaciju koštane srži

Kontaktirali smo načelnicu klinike doktoricu Aidu Arnautović Čustović koja je istakla kako se u Tuzli od 2004. godine uspješno radi transplantacija koštane srži, međutim, da je otvaranjem ove zasebne klinike proširena i usluga te se tako pacijenti iz cijele Federacije BiH mogu tu operisati.

O broju izvedenih transplantacija nije ni govorila jer, kako je naglasila, to je više postao rutinski postupak s obzirom na to da je urađen veliki broj takvih operacija. Istakla je da su ove godine urađene tri autologne transplantacije, što znači da su pacijenti sami sebi bili donori koštane srži.

“Dva pacijenta su bila iz Zeničko-dobojskog kantona, a treći iz Tuzle. Prvo smo ih doveli u stanje kompletne remisije, što znači da smo kemoterapijama leukocite, trombocite i eritrocite sveli na nulu i nakon toga iskoristili matične ćelije koje smo uzeli od pacijenta, a koje su prethodno bile zamrznute. Međutim, ima situacija gdje je bolest u samoj matičnoj ćeliji tako da se ne može uzeti od pacijenta koji je obolio, nego mora imati srodnog donora podudarnog u HLA sistemu i to su alogene transplantacije”, rekla je doktorica Čustović.

Doktorica Čustović je navela kako je ova klinika jedina u državi koja vrši i alogenu transplantaciju te da su prošle godine uradili dvije takve pacijentima iz Sarajeva. Donori su najbliži članovi porodice, a ukoliko nema donora ni među njima, tada donora tražimo u registru.

“A poznato je da naša država nema nacionalni registar te se zbog toga potencijalni davaoci koštane srži traže u zemljama regije ili Evrope. Imamo dobro iskustvo do sada i stručan tim te održavamo dobre odnose s ljekarima iz svih kantona”, navela je Čustović.

Na KCUS-u prije dvije godine urađena prva transplantacija koštane srži

I na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na Pedijatrijskoj klinici u novembru prošle godine uspješno je urađena autologna transplantacija matičnih ćelija koštane srži kod jednoipogodišnjeg djeteta iz Tuzle koje je oboljelo od neuroblastoma.

Šef Hematoonkološkog odjela na Pedijatrijskoj klinici doktor Edo Hasanbegović istakao je da je ta operacija bila specifična jer je dijete imalo samo 12 kilograma, a uspješnost ovakvih zahvata tada je minimalna, jer težina ima veliki utjecaj.

U daljem razgovoru, doktor Hasanbegović je pojasnio na koji način se izvodi transplantacija matičnih ćelija koštane srži. Prije svega je naveo kako hemoterapija nije dobra za organizam jer ubija i maligne i zdrave ćelije, međutim, ona je neophodna kako bi se vrijednosti krvne slike svele na nulu i tijelo pripremilo za transplantaciju.

“A prije svega toga se prikupe matične ćelije posebnom tehnikom koja se radi s kolegama iz Zavoda za transfuziju. Kada se prikupi dovoljan broj matičnih ćelija one se zamrznu na -190 stepeni i odnose se u Zavod za transfuziju gdje stoje. Osmog dana od posljednje hemoterapije, s obzirom na to da su vrijednosti leukocita, trombocita i eritrocita na nuli, daju se matične ćelije u vidu transfuzije, a zavisno od tjelesne težine djeteta”, pojasnio je doktor Hasanbegović.

Nakon transplantacije dijete se smjesti u izolacionu sobu u kojoj je dozvoljen boravak roditeljima i ljekarima koji nadziru njegov oporavak. Bitno je da se zaštiti od svih potencijalnih bakterija koje mogu napasti narušen organizam i izazvati sepsu.

“Dakle, u potpunosti je prilagođena i ishrana, njega te se nadzire ulazak u prostoriju u kojoj pacijent boravi i izlazak iz nje. Postepeno dolazi do povećanja broja leukocita, trombocita i eritrocita i oporavak je individualan, može trajati tri-četiri sedmice. Kad se vrate u normalu vrijednosti krvne slike dijete se pušta kući, što je bio slučaj i s ovim djetetom”, rekao je Hasanbegović.

Prva autologna transplantacija koštane srži na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu urađena je prije dvije godine djevojčici od 16 mjeseci iz Bihaća, koja je također oboljela od neuroblastoma. Riječ je o vrlo čestom i opakom tumoru koji ima veliku smrtnost i čest povratak bolesti. Doktor Hasanbegović je za kraj razgovora rekao kako je veliki potencijal u matičnim ćelijama i da se njihove mogućnosti još istražuju kada je riječ o liječenju malignih bolesti.

Klix.ba