14e650218c6843d2ef42d9a9a864b3fb
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Sve više stanovnika Kantona Sarajevo obraća se psiholozima za pomoć oko toga kako se psihički nositi sa koronavirusom, situacijama koje se uz njega vežu, ali i posljedicama.

Prema riječima doc. dr. Irme Džambo, psihologinje iz Domova zdravlja Kantona Sarajevo, svakodnevno se bilježi povećana potreba, kako za telefonskim savjetovanjem, tako i za uslugama centara za mentalno zdravlje.

– Sve to uzrokovano je promjenom načina života, osjećajem neizvjesnosti i trećim valom pandemije. Pandemija koronavirusa promijenila je živote u potpunosti. Postali smo fizički distancirani, javio se novi termin “života u karanteni” što izravno utječe na osjećaj samostalnosti, jer svakodnevnica koju smo ranije uzimali zdravo za gotovo sada više ne postoji. Javili su se samoizolacija, izolacija, obolijevanje, neki ljudi su izgubili članove porodice, često čujemo za neke nove smrti i to zapravo predstavlja stres za većinu ljudi. Najčešće reakcije na stres i ono zbog čega nam se građani javljaju su zabrinutost, strah, ljutnja, bijes, tuga, bespomoćnost i frustracija – kazala je Džambo.

Od adolescenata do staraca

Objasnila je kako se te zabrinutost javlja zapravo zbog straha za zdravlje, zbog finansijskih problema, zbog straha za članove porodice i brige, ali i nekih drugih razloga.

– Sve više ljudi u ovom periodu koji se javljaju govore da im, recimo, adolescenti bježe u viruelni svijet, da djeca sve više vremena provode na računaru… Javljaju nam se adolescenti od 16 – 17 godina, koji pitaju kako da organizuju vrijeme, svoju nastavu, žale se na višak slobodnog vremena, da im je dosadno i slično, pa do do ljudi od 65 godina starosti. Građani srednje životne dobi, koji se javljaju, recimo, osjećaju napetost, zabrinutost, ali i oni koji su ostali bez posla. Generalno, javljaju nam se sve dobne skupine od adolescenata do starije životne dobi – istakla je naša sagovornica.

Oni se javljaju na dežurne brojeve telefona Call centra za psihološku pomoć pacijentima, koji su uspostavljeni 19. marta i koji su u funkciji svaki dan od 7.30 do 8 sati.

– Kolege koje se javljaju, uglavnom intervenišu na način da pruže prvu pomoć u smislu da daju preporuke kako da se smanji napetost i slično, a onda po svojoj procjeni upućuju građanstvo na nadležne centre za mentalno zdravljekojih ima osam u Kantonu Sarajevo – dodala je.

Ljudi koji se javljaju u Call centar tražeći pomoć psihologa, objašnjava Džambo, najčešće to rade zbog anksiozne simptomatolologije.

– To je osjećaj gušenja u prsima, ne mogu da udahnu, osjećaju bol. U tim trenucima uglavnom se jave doktorima opće prakse ili pulmolozima i kada im oni kažu da su negativni na koronavirus, da nemaju upale pluća i slično, onda se postavlja sumnja na anksioznu simptomatologiju. Kolege u tom trenutku predlože tehnike disanja i relaksacije koje umanjuju napetost i onda upute građanstvo na nadležni centar za mentalno zdravlje – kazala je.

Savjeti za samopomoć

Naša sagovornica istakla je da psiholozi tokom razgovora građanima, između ostalog, daju preporuke za tehnike disanja i mišićne relaksacije, odnosno opuštanja.

– Daju se tehnike, objasni se pacijentima kako treba ispravno disati i kako da se relaksiraju, a u slučaju nastavka tegoba da se jave u nadležni centar za mentalno zdravlje. Što se tiče savjeta za samopomoć, potrebno je ograničiti količinu informacija, onda da skrenemo pažnju na određene aktivnosti, tipa da se počnemo baviti stvarima koje nas zanimaju. Da budemo dobri prema sebi, u smislu da svaki dan odvojimo dio vremena za ugodne i relaksirajuće aktivnosti, da održavamo rutinu – završimo svoje radne obaveze, pomognemo djeci oko škole i slično.

Poželjno je, pojasnila je, da se pronađe podrška, da ostanemo uvezani virtuelno putem socijalnih mreža sa drugim ljudima, da na neki način i mi pomognemo drugima.

– Ako neko, recimo, ne može otići do trgovine, da pomognemo starijima, da im donesemo namirnice i slično. Poželjno je da očuvamo i svoje tjelesno zdravlje, da izbjegavamo konzumiranje alkohola, da dovoljno spavamo, da iskoristimo vrijeme i izađemo u šetnju. Da se umirimo disanjem – tri minute polaganog trbušnog disanja dovoljno je da se smanji nelagoda i napetost. Naravno, ovo vrijeme možemo iskoristiti da naučimo neke nove stvari za koje ranije možda nismo imali vremena – savjetuje Džambo.