Traženje nafte i plina u FBiH kasni i zbog nejasnih zakona

Prijave na javne pozive vršile su do sada konzultantske kuće iz inozemstva. 

Unatoč najavama nekih medija kako se nizozemski naftni div Shell povlači iz projekta istraživanja zaliha nafte i plina na prostoru FBiH, ovih dana njegovi su čelnici održali sastanak s predstavnicima Vlade FBiH.

Oni su, kako prenosi portal Faktor.ba, obavili informativne razgovore s Jelkom Milićević, federalnom ministricom financija, i Stipom Buljanom, tajnikom Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije FBiH.

“Ovo je bio prijateljski susret. Javnost će uskoro biti informirana o konkretnim pojedinostima”, kazala je ministrica Milićević nakon sastanka. Sastanku predstavnika tih dvaju ministarstava i Shella nazočili su i bivši dužnosnici Ministarstva energetike, rudarstva i industrije FBiH koji su prvi i počeli pregovarati s nizozemskom naftnom kompanijom. U cilju što bržeg istraživanja i moguće eksploatacije zaliha nafte i plina, federalna Vlada je zadužila Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije da ubrza proceduru izmjena i dopuna Zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina te ih dostavi Vladi FBiH na razmatranje. Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH predviđena su sredstva u 2015. i 2016. u iznosu od 1,600.000 KM za potrebe javne nabave usluga pravne osobe kao stručnog savjetnika za potrebe Vlade u postupku dodjele ugovora o koncesiji za ovo energetsko područje. Planirano je izdvojiti sredstva u iznosu od 650.000 KM za potrebe javne nabave koja bi bila korištena kao predujam. Istraživanje zaliha nafte i plina kasni zbog niza zakonskih nejasnoća.

Na prostoru BiH, ali i država bivše Jugoslavije, nisu obavljani pregovori i sklapanje ugovora za ovu vrstu sirovine onako kako je predviđeno Zakonom o javnim nabavama i ne postoje konzultantske kuće koje imaju iskustva s ovom vrstom usluga, osim iskustva pojedinih stručnih osoba iz Hrvatske koje su radile za Inu.

Konzultantske kuće s iskustvom u ovoj vrsti pregovora koje su bile zainteresirane i koje su preuzele natječajnu dokumentaciju su uglavnom iz europskih zemalja, potom iz Amerike i Azije. Prijave na javne pozive vršile su konzultantske kuće iz inozemstva, a najveći problem predstavljalo je prikupljanje dokumentacije za prijavu zbog različitosti domaćeg i stranog zakonodavstva i nemogućnosti da strane kompanije pribave dokumente propisane zakonom.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE