Treba li BiH slijediti evropske zabrane društvenih mreža za djecu?

Sve veći broj država uvodi ili razmatra uvođenje ograničenja korištenja društvenih mreža za djecu i maloljetnike. Razlog za to je, kako tvrde stručnjaci, zabrinutost zbog štetnog uticaja digitalnog sadržaja na psihički razvoj mladih.

Od Instagrama, TikToka, Snapchata do Facebooka, mladi žive na društvenim mrežama, a ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak po tom pitanju. Prema izvještaju platforme DataReportal za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina ima više od dva miliona korisnika društvenih mreža, što čini oko 70 posto ukupne populacije.

Psiholog Kristijan Kraljević ističe kako društvene mreže mogu imati i pozitivan i negativan učinak. Problem nastaje kada njihovo korištenje preraste u ovisnost i udalji mlade od stvarnih socijalnih kontakata.

Digitalna punoljetnost sve je češća tema otkako je Australija u decembru postala prva zemlja koja je zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina. Od ove godine to je učinila i Malezija.

U Francuskoj je zakon već u proceduri, a zabrana bi se odnosila na mlađe od 15 godina. I Španija priprema svoj model zabrane.

Evropski parlament snažno zagovara zabranu za mlađe od 13 godina na nivou cijele Unije, što bi se direktno odrazilo i na Bosnu i Hercegovinu zbog procesa pridruživanja i usklađivanja zakona. Gradonačelnik Banje Luke krajem prošle godine predao je Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Rezoluciju o zaštiti djece u digitalnom okruženju koja predviđa ograničavanje društvenih mreža za djecu do 15. godine života.

Glavni razlog zbog kojeg pojedine države uvode ili razmatraju zabranu korištenja društvenih mreža za maloljetnike je, kako ističe psiholog Kraljević, prvenstveno zaštita mladih od sadržaja koji im nisu primjereni, ali i smanjenje učestalog korištenja tih platformi. Mladi u tim godinama, koje su ključne za njihov razvoj, često oblikuju stavove i mišljenja prema fotografijama i videima života drugih, koji ne prikazuju stvarnost, već neku vrstu digitalne fikcije.

Prema njegovim riječima, postoje različita istraživanja koja pokazuju da prekomjerno korištenje društvenih mreža, mobilnih uređaja i igranje digitalnih igara ostavlja posljedice na ljude. Ponajviše jer su te radnje povezane s osjećajem ugode i zadovoljstva, što dovodi do prekomjernog lučenja dopamina, a to može dovesti do ovisničkih obrazaca.

Psiholog Kraljević ističe i kako provedba zabrana korištenja društvenih mreža u praksi može biti izazovna, ali naglašava važnu ulogu roditelja. Kada je riječ o djeci, roditelji su taj prvi stub koji može pomoći svom djetetu da društvene mreže ne vidi i doživi kao nešto negativno, već kao alat s kojim se treba naučiti pravilno koristiti.

Kraljević ističe da, umjesto zabrana, bolje rješenje leži u jačanju medijske pismenosti, roditeljskoj kontroli i obrazovanju roditelja. Potrebno je da se roditelji bolje upoznaju s digitalnim medijima kako bi svojoj djeci mogli biti dobar primjer.

Prema njegovim riječima, obrazovni sistem i roditelji imaju ključnu ulogu u regulisanju korištenja društvenih mreža među mladima. Sve češće svjedočimo da škole to reguliraju kroz različite pravilnike i kućni red, pa u mnogim školama postoji zabrana korištenja i nošenja mobilnih uređaja te drugih digitalnih pomagala.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE