Trebaju li nam maske na otvorenom?

Poznati prizor u mnogim gradovima svijeta – ljudi šetaju, voze bicikl ili sjede u parku s maskama na licu čak i ako su udaljeni od ostalih. Šta o tome kaže nauka? Je li to nužno ili su ljudi oprezniji nego što je potrebno?

Otkako je počela pandemija korona virusa naučnici su naučili puno o COVID-19.https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-5974290571063632&output=html&h=147&slotname=4913479123&adk=5700704&adf=1118104724&pi=t.ma~as.4913479123&w=588&fwrn=4&lmt=1619045275&rafmt=11&psa=1&format=588×147&url=https%3A%2F%2Fwww.zenit.ba%2Ftrebaju-li-nam-maske-na-otvorenom%2F&flash=0&wgl=1&dt=1619045227665&bpp=36&bdt=1466&idt=535&shv=r20210415&cbv=r20190131&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D1b6cb7f3ef17332c-229728c399b600bf%3AT%3D1595284968%3AR%3AS%3DALNI_Ma6lL9hko_pdzwtaS_rz8U9YBpxiw&prev_fmts=0x0%2C1263x882&nras=2&correlator=1717498548533&frm=20&pv=1&ga_vid=769853923.1568664977&ga_sid=1619045231&ga_hid=220605268&ga_fc=0&rplot=4&u_tz=120&u_his=1&u_java=0&u_h=1024&u_w=1280&u_ah=984&u_aw=1280&u_cd=24&u_nplug=0&u_nmime=0&adx=338&ady=1067&biw=1263&bih=882&scr_x=0&scr_y=0&eid=42530672%2C44740079&oid=3&pvsid=2422669193717325&pem=893&ref=https%3A%2F%2Fwww.zenit.ba%2F&eae=0&fc=896&brdim=-8%2C-8%2C-8%2C-8%2C1280%2C0%2C1296%2C1000%2C1280%2C882&vis=1&rsz=%7C%7CpoeEbr%7C&abl=CS&pfx=0&cms=2&fu=128&bc=31&ifi=1&uci=a!1&btvi=1&fsb=1&xpc=bkQsn727GL&p=https%3A//www.zenit.ba&dtd=47638

Danas, naprimjer znaju da površine nisu toliko važan faktor u širenju bolesti i da je pretjerano dezinficiranje nepotrebno gubljenje vremena i trošenje resursa.

Drugo, vrhunski stručnjaci uvjereni su da se virus primarno širi aerosolima, sitnim česticama koje neko vrijeme ostaju u zraku, suprotno od velikih kapljica odaslanih kihanjem i kašljanjem koje brzo padnu na tlo.

To znači da je boravak vani puno sigurniji nego u zatvorenim prostorima, kaže Jose-Luis Jimenez, vodeći stručnjak o aerosolima na Sveučilištu Colorado, prenosi Hina.

– U zatvorenim je prostorima puno opasnije boraviti jer zidovi, strop i pod ‘zarobe’ zrak, posebno ako je ventilacija slaba – rekao je AFP-u.

Maske su stoga u zatvorenim prostorima nužnost.

– Vani je suprotno, rizik je nizak jer je puno strujanja u zraku i izdahnuti zrak brzo se uzdiže, posebno ako je toplije – objasnio je.

No napominje da nizak rizik ne znači da ga uopće nema. Baš kao što ćete i na otvorenom možda udahnuti nešto dima ako ste jako blizu pušača, postoji mogućnost da ćete udahnuti i virus ako ste predugo preblizu njegovom nositelju.

Kakvi su izgledi za zarazu?

Nekoliko je studija kojima se pokušao kvantificirati rizik od širenja COVID-19 na otvorenom.

Kineski su naučnici prošlog oktobra u časopisu Indoor Air objavili analizu 7.324 slučaja u kojima se pouzdano znalo gdje su se pacijenti zarazili. Imali su podatak o samo jednome dokumentiranom širenju na otvorenom, u selu u pokrajini Henan, gdje je 27-godišnjak ‘pokupio’ virus u razgovoru s kliconošom.

Irish Times nedavno je objavio informaciju irske vlade o 232.164 slučaja zaraze u zemlji do 14. marta, u sklopu koje su prijavljene samo 262 transmisije na otvorenom ili 0,1 posto ukupnog broja.

Moguće je čak i da je ta procjena previsoka jer se vladina agencija koja je prikupljala podatke oslanjala i na neverificirane aktivnosti na otvorenom poput sporta.

Donald Milton, profesor na Univerzitetu Maryland i jedan od pionira znanosti o aerosolima, ljudima savjetuje da i na otvorenom izbjegavaju gužve, posebno ako je u aktivnost uključeno vikanje i ako nema strujanja zraka.

No on ne misli da masku treba nositi cijelo vrijeme. “Ako džogiram i oko mene metrima nema nikoga, ne nosim masku. Ali ako stanem da bih porazgovarao s nekim, stavim je”, rekao je.