AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Pandemija koronavirusa globalni je problem, a osim zdravstvenog i ekonomskog aspekta o kojem se ponajviše govori ima i onaj sigurnosni. Globalna prijetnja po zdravlje može ugroziti i sigurnost građana, a to je posebno istaknuto u politički nestabilnim državama kakva je naša. Ekspert za sigurnost Safet Mušić za Klix.ba kaže kako su mnogi zdravstveni izazovi, posebno zarazne bolesti, široko prepoznati kao globalna pitanja koja ne poštuju granice. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, promicanje ekonomskog razvoja i sprečavanje političke nestabilnosti glavni su prioriteti svake vlade i uglavnom su osnovni motivi koji stoje u osnovi nacionalne sigurnosne politike.

“Istraživanje je pokazalo da akutne i hronične promjene zdravstvenog stanja imaju izravne i neizravne posljedice na sigurnost te da epidemije mogu dovesti do destabilizacije, političkih nemira, građanskih poremećaja ili dugoročnog pogoršanja ekonomske održivosti zemlje ili regije. Zdravlje se može smatrati sigurnosnim rizikom, osobito zbog njegovih učinaka na stabilnost države, na primjer zbog njegovih učinaka na profesionalce poput nastavnika, državnih službenika, medicinara i policije”, smatra Mušić.

Također, poznato je da su neki virusi posmatrani kao potencijalno oružje, dodaje, poseban rizik je da se ono koristi u terorističke svrhe.

“Pojava epidemije mogu izazvati socijalne nemire, na primjer kada vlade nisu u stanju pružiti zaštitu svojim građanima, zatim nove bolesti u regiji mogu izazvati rašireni strah i paniku u društvu. Redovna posljedica pojave zaraznih bolesti ili sličnih prijetnji je panika, a kao rezultati panike mogu se posmatrati i neprimjerene reakcije građana koje se ogledaju u stvaranju vještačkih manjkova hrane ili drugih roba, zatim u stigmatiziranju potencijalno oboljelih, plasiranje dezinformacija, psihološki poremećaji i slično”, navodi on.

Nastavlja kako su posebno ovakve situacije pogodno tlo za razne teoretičare zavjera, a takve primjere imamo i trenutno od toga zašto su najviše pogođene pojedine države, preko toga da su odgovorni farmaceutski lobiji, do toga da je virus namjerno aktiviran.

“Kod procjene rizika od zaraznih bolesti možemo primjeniti formu koja se koristi i za ostale sigurnosne procjene, što je primjenjivo i na bilo koje drugo sigurnosno područje. Procjena rizika može da sadrži tri osnovna dijela, a to su: prepoznati opasnosti, procijeniti rizike i kontrolirati rizike. Osnovna svrha u procjeni prijetnje od zarazne bolesti je mobiliziranje potrebnih resursa za reagovanje prije nego što problem eskalira i tek onda da se pređe na raspodjelu resurs”, kaže Mušić.

Važan je racionalni i planski sistemski odgovor na egzistencijalnu prijetnju, upravljanje krizom na centralizovan način uz pažljivo i redovno informisanje javnosti o poduzetim mjerama, stanju i očekivanju za naredni period.

“Pojava koronavirusa u BiH je još jednom pokazala nedovoljnu funkcionalnost državnih institucija u odgovoru na krize, naime sve države u svijetu, pa i one u okruženju imaju ministarstvo zdravlja na državnom nivou, a BiH ga nema. Zbog toga je otežano praćenje situacije i odgovora na pandemiju, a takođe nije centralizovano niti izvještavanje, niti druge neophodne mjere”, izjavio je.

Naglašava kako barem ovo pitanje ne bi trebalo biti dio političkih nesuglasica, jer virusi ne poznaju granice entiteta, kantona ili dijelova grada, ali na žalost opet političke volje nema.

“Cilj sekuritiziranja egzistencijalne prijetnje od zaraznih bolesti, a trenutno je to korona virus, je rješavanje i otklanjanje opasnosti od nekontrolisanog širenje zaraze kako ne bi došlo do ugrožavanja opšteg stanja sigurnosti”, zaključio je stručnjak za sigurnost Safet Mušić.

Pandemija koronavirusa po posljednjim informacijama premašila je 170 hiljada zaraženih, a njene implikacije osjetio je cijeli svijet. Globalna ekonomija je maksimalno usporena, a posebno u sferi medicinske opreme traju trgovinski ratovi.

Klix.ba