Tri miliona eura za otvaranje 600 novih radnih mjesta u BiH

U Sarajevu je danas održana ceremonija dodjele tri miliona eura u grantovima u okviru projekta “Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje”.

Cilj projekta je povećati zaposlenost putem prekvalifikacije nezaposlenih, stvoriti nova radna mjesta i podržati lokalni ekonomski razvoj i reformu tržišta rada.

Foto: Damir ĆUMUROVIĆ

Zapošljavanje

Cilj projekta, kojeg finansira Evropska unija (EU) sa četiri miliona eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO) je da se kroz institucionalizaciju partnerstava poveća zaposlenost i stvore nova radna mjesta primarno za socijalno ugrožene kategorije stanovništva uključujući žene, mlade, manjinske zajednice, povratnike, interno raseljena lica i teško zapošljive osobe posebno u područjima pogođenim poplavama.

Partnerstvima će za provođenje njihovih aktivnosti, to jest za provođenje aktivnih mjera na tržištu rada, biti pružena kako finansijska podrška u obliku grantova u iznosima od 150.000 do 200.000 eura tako i tehničko-savjetodavna podrška koju će im ILO pružati tokom cijelog provođenja projekta uključujući i osam ciklusa obuke.

Ambasador Lars-Gunnar Wiremark, šef delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH, istakao je da su sredstva i ove aktivnosti dio širih napora EU u saradnji sa domaćim vlastima u BiH, sa ciljem stvaranja više radnih mjesta.

“Očekuje se da će ovih 15 projekata otvoriti nekih 600 radnih mjesta. Potom, 2.000 ljudi će proći kroz različite programe dokvalifikacija i prekvalifikacija i provodi se na području cijele BiH”, rekao je Wigemark.

Kako je kazao, ukupna vrijednost projekta od četiri miliona eura ujedno predstavlja i odgovor na poplave koje su pogodile BiH 2014, tako što će dati perspektive zapošljavanja teško zapošljive kategorije, kao što su raseljena lica, socijalno ugroženi i tako dalje.

“Ovo je samo jedan dio napora koje EU provodi u BiH zajedno sa svojim partnerima. Naglašavam da je fokus svih ovih aktivnosti stvaranje novih radnih mjetsa i zapošljavanje. Nažalost, u situaciji smo kada je jako puno priče o nekim drugim temama, međutim prema svim istraživanjima javnog mnijenja ono što oni zaista žele je više radnih mjesta i kvalitetnijih radnih mjesta”, rekao je Wigemark.

Napomenuo je da u ovom trenutku BiH još uvijek nema ažuriranu strategiju zapošljavanja.

Foto: Damir ĆUMUROVIĆ

“Pitanje koje je najozbiljniji problem u ovoj zmelji nije obuhvaćeno nekom trenutno važećom strategijom. Mi kao EU smo spremni da podržimo bilo kakve napore na izradi takce strategije uključujući i finansijsku pomoć kroz grantove, dakle kroz nepovratna sredstva, a ne kroz neke zajmove ili kredite koji bi došli od Svjetske banke ili MMF-a”, poručio je Wigemark.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je da BiH u regionu najmanje ulaže u otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti a razlog tome je, kako je kazao, zato što nema razvijen sistem za podršku zapošljavanja u zemlji.

“Na nezaposlenost utiče i slaba ekonomska aktivnost zemlje, slab priliv investicija kojih je u 2016. godini bilo jedva 200 miliona eura i po tom osnovu smo na začelju regiona”, rekao je Šarović.

Zabrinjavajuća nezaposlenost

Projekat od tri miliona grant sredstava, odnosno četiri miliona koliko je njegov ukupan iznos, će, smatra Šarović, dobro doći ukoliko i drugi nivoi vlasti kroz različite projekte podrže aktivnosti na smanjenju nezaposlenosti.

“Imajući u vidu da je udio nezaposlenosti mladih skoro 58 posto, udio žena u ukupnom broju zaposlenih samo jedna trećina, a nivo nezaposlenosti u cijeloj zemlji oko 25 posto, je vrlo zabrinjavajuće i na dnu ljestvice smo ne samo u regionu nego u cijeloj Evropi”, rekao je ministar Šarović.

Naglasio je da će ukoliko ovaj projekat bude pravilno implementiran ,podrška EU u budućnosti biti izdašnija.

Direktor ILO Ureda Budimpešta Antonio Graziosi kazao je da je danas BiH domaćin možda i najvećem timu Međunarodne organizacije rada na Zapadnom Balkanu, jer osim ovog projekta ILO također, učestvuje u dva bitna podregionalna projekta koje implementiraju sa UNDP-jem.

Istakao je da ukupan učinak rada i pored određenog napretka još uvijek nedovoljno napreduje.

“Tu govorimo i o visokoj stopi nezaposlenosti, vrlo niskoj stopi učešća i žena i mladih u zaposlenosti. Imamo visok stepen neprijavljenog rada i određenu isključivost u zapošljavanju određenih članova manjinskih grupa te visoku stopu rada koji bi bio dugoročan”, rekao je Graziozi.

Foto: Damir ĆUMUROVIĆ

Reforma tržišta

Ovim projektom će se doprinijeti reformi tržišta rada u BiH tako što će se uz strategije ekonomskog razvoja i zapošljavanja koje postoje na entitetskom nivou početi provoditi i strategije na lokalnom nivou kojima će se na izravan način usaglašavati i usklađivati potrebe poslodavaca, to jest potrebe za radnom snagom, odnosno potrebe za određenim znanjima i vještinama uposlenih, i ponuda radne snage kroz prekvalifikaciju i nalaženje pravih ljudi za poslove.

Lokalna partnerstva za zapošljavanje, njih 15, počet će provoditi svoje aktivnosti na terenu nakon dodjele prve tranše grantova u aprilu ove godine, koje će trajati do decembra 2018. godine.

Projekat EU/ILO se počeo provoditi u martu 2016. i trajaće do februara 2019. godine. Projekat je dio EU Programa za lokalni razvoj i zapošljavanje kojeg Evropska unija finansira sa 19 miliona eura a provode ga UNDP, GIZ i ILO.

Krajnji korisnici projekta lokalnih partnerstava za zapošljavanje su trenutno nezaposleni i njihove porodice kao i sami članovi partnerstava.

Oslobodjenje.ba