Portal 072info

Tri šlepera jabuka i paradajza su dnevni uvoz

Poljoprivredna proizvodnja bi trebala biti naša uzdanica kada je u pitanju razvoj ekonomije. Svi se slažu da potencijala imamo, međutim dostupni podaci i stanje na terenu pokazuju da taj potencijal dobrim dijelom završi u izvozu, a na bh. tržište, bez obzira na voće i povrće koje možemo sami da proizvedemo, stižu proizvodi iz brojnih svjetskih zemalja.

Takav dojam nećete dobiti dok hodate pijacama po bh. gradovima ili po tržnim centrima, jer na skoro svakom koraku vidite natpise koji govore o domaćim jagodama, jabukama, paprikama, paradajzu.

Loši poticaji

Međutim, teško je povjerovati da je baš sve što se prodaje domaće, jer se onda s pravom možete pitati a gdje je završilo 300 miliona KM voća i povrća koje smo prošle godine uvezli u BiH.

– Kad su u pitanju izvoz i uvoz voća i povrća, u prošloj godini imali smo izvoz u vrijednosti 180 miliona KM, dok je uvoz iznosio gotovo 350 miliona KM, što ukazuje na snažan deficit, kazao nam je Feđa Begović, zamjenik šefa projekta USAID/SWEDEN Farma II.

Prema njegovim riječima, očito je da se mora raditi na smanjenju uvoza i to na način da bh. proizvođači trebaju malo više raditi na diferencijaciji svoje proizvodnje i to je ono što i projekt Farma II potencira.

– Također, moramo se malo više okrenuti plasteničkoj proizvodnji, kako bismo produžili sezonu i naprijed i nazad, jer u nekoj takoreći sezoni imamo baš puno voća i povrća, te mu zbog toga i cijena jako pada. Zato se mora više raditi na tome da se proizvodnja pomjeri unaprijed i da se produže rokovi proizvodnje. To je jedan od ključnih koraka, istakao je Begović, dodajući da treba raditi i na dodavanju vrijednosti, na preradi tih proizvoda u sokove, džemove, u proizvode koji donose veću zaradu.

Dok se nešto ne uradi po ovom pitanju, i dalje ćemo na bh. tržnicama i u tržnim centrima imati proizvode koji se vode kao domaći, a zapravo su uvezeni. Naime, nedavno smo u jednom tržnom centru naišli na jagode ispod kojih stoji natpis da su hercegovačke, dok je na deklaraciji jasno navedena zemlja porijekla – Albanija.

image

Odakle su tačno ove jagode?

I Begović se susreo sa sličnim primjerom, te navodi kako je jako teško spriječiti da se uvozni proizvodi prodaju pod domaćim.

– To je stvarno teško. Trgovina će uvijek pronaći svoj put i trgovci će uvijek naći način da prodaju proizvode. Ja smatram da se ne treba ni truditi da se to spriječi, ali domaći proizvođači moraju shvatiti šta je njihov benefit i ako je npr. jagoda tražena u maju, kao što jeste, da rade na sortama i na uslovima proizvodnje koji će te jagode i moći plasirati na domaće tržište što ranije. Evo, meni se desio slučaj da sam bio u Buturović-Polju kod Konjica krajem augusta i vidio paradajz još zelen na stabljikama, a sutradan sam na pijaci u Sarajevu vidio crveni paradajz pored kojeg je bio natpis “paradajz iz Buturović-Polja” i on se odlično prodavao. Znači, proizvođači moraju identifikovati proizvodnju da znaju šta, kada i koliko treba da proizvode kako bi se proširila proizvodna sezona i kako bi oni sami postali konkurentniji, smatra Begović.

Upravo ta, takoreći skraćena sezona utiče na trgovce na pijacama, ali i u tržnim centrima da se, kako su kazali u izjavi za TV1, snalaze, da moraju, dok ne sazriju voće i povrće iz BiH, uvesti npr. paradajz iz Turske.

S druge strane i Begović, ali i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, smatraju da bi poticaji za biljnu proizvodnji morali biti veći, jer bi se samim tim i proizvodnja mogla povećati i više bi domaćih proizvoda bilo na bh. tržištu.

Prema Begovićevim riječima, biljnoj proizvodnji nedostaju kvalitetni poticaji, prije svega oni za kapitalne investicije, kako bismo mogli više toga preraditi.

– Pored toga, privatni sektor ima jaku inicijativu, ulaže u proizvodnju i pokušava se izboriti sa konkurencijom koliko god im to trenutno bilo teško, smatra Begović.

Ipak, Bićo misli da bi se prekomjerni uvoz i zaštita domaće proizvodnje mogli riješiti kao u nekim zemljama u okruženju, navodeći primjer Crne Gore.

– Crna Gora je to lako riješila. Naime, dok ima svojih proizvoda, oni zabrane uvoz, a tek kad su njihovi proizvodi pri kraju, odobre uvoz voća i povrća, kazao je Bićo, dodajući da je drugi način da se povećaju poticajna sredstva, jer trenutno BiH nikako nije konkurentna u odnosu na zemlje iz kojih uvozimo.

– Ne može se izdvojiti jedan proizvod koji prednjači u uvozu, uvozimo sve i svašta od voća, povrća do mesa. Međutim, problem je što se većina domaćih, da kažem zdravih proizvoda izveze, dok uvozimo takoreći smeće, kazao je Bićo, dodajući kako ne zna da li će se najesen povećati uvoz, ali zna da će sve biti skuplje, pa i domaći proizvodi, jer je sjemenski materijal ove godine bio skuplji za 100 posto u odnosu na prošlu godinu.

Stalna kontrola

Bez obzira na velike količine uvoznog voća i povrća, Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane u BiH, odgovorno tvrdi da građani BiH jedu hranu koja je pod stalnim nadzorom.

image

Džemil Hajrić: Stalni nadzor

– U BiH postoji organizovan sistem institucija koje u zajedničkom djelovanju čine sve kako bi hrana koja dolazi na tržište BiH bila sigurna za potrošače. S tog aspekta odgovorno tvrdim da institucije BiH mogu da odgovore na izazove sa kojima se svakodnevno suočavamo i da se na bh. tržištu nalazi hrana koja je pod stalnom kontrolom, kako ona koja se proizvodi u BiH, tako i ona koja se uvozi u našu zemlju, kazao je Hajrić.

Dok se agencije trude da iskontrolišu sve proizvode, a proizvođači da proizvodu što više domaćeg, BiH i dalje enormno uvozi, te smo u prošloj godini uvezli voća i povrća gotovo 100 KM po stanovniku, pokazala je Analiza vanjskotrgovinske razmjene za sektor voća i povrća, koju je uradio Farma II projekt. Prema tim podacima, u prosjeku je svaki bh. građanin u 2018. godini potrošio 51 marku na uvozno voće, 25 na uvozno povrće i 23 KM na uvozne prerađevine od voća i povrća.

Prema toj analizi, u jednom danu uvezemo tri šlepera jabuka i paradajza, dva šlepera paprika, krušaka, krompira, te po jedan šleper luka, mrkve i graha.

Podijelite članak
  • 18
    Shares