Troje Moldavaca osuđeno zbog boravka u kampovima u BiH, predmet i u Tužilaštvu BiH

Nakon što je Sud u Moldaviji prvostepeno osudio troje državljana te zemlje na ukupno 13 i po godina zatvora zbog učešća u trening-kampovima tokom 2024. godine u BiH i Srbiji, otvara se pitanje šta je s istragom o ovim navodima u našoj zemlji.

Iako su pojedinci u BiH negirali postojanje ruskih kampova nadomak Banja Luke, prema navodima moldavskih vlasti, njihovi državljani obučavani su u tim kampovima s ciljem izazivanja nereda tokom predsjedničkih izbora i referenduma o ulasku Moldavije u Evropsku uniju u oktobru 2024. godine.

Tokom izricanja presude pred Sudom u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov osuđeni su na kazne zatvora u rasponu od četiri do skoro pet i po godina.

Niko od njih nije prisustvovao izricanju presude i za njima su raspisane potjernice. Optuženi su se prvi put pojavili pred sudom u proljeće prošle godine i izjasnili se da nisu krivi za djela koja im se stavljaju na teret, ali su priznali boravak u kampu u Bosni i Hercegovini.

Kao lokaciju kampa naveli su Glamočane kod Banja Luke, gdje su u jednoj šumi bili smješteni u šatorima.

Tragom ovih informacija moldavskih vlasti, Detektor, medij Balkanske istraživačke mreže BiH, došao je do lica koja su boravila u kampovima u BiH i Srbiji.

Đana Gazibara Brkanić, novinarka i urednica BIRN-a govorila je za BHRT.

Oni su, između ostalog – i to je sada presuda potvrdila – obučavani kako da lete dronom, kako da programiraju dron, da izviđaju iz vazduha, kao i da ispuštaju bombe, šok-bombe ili druge vrste bombi iz dronova, te za razne vandalističke činove – istakla je.

Iz državnog Tužilaštva za BHT1 danas je rečeno da je, na osnovu saznanja o postojanju kampa u kojem su moldavski državljani obučavani za izazivanje nereda u svojoj zemlji, formiran predmet na kojem se još radi.

U Tužilaštvu BiH u radu je predmet. Nakon dužeg vremena zaprimili smo određenu dokumentaciju iz Moldavije, koja je upućena na prevod kako bi se mogla detaljno analizirati, nakon čega će biti odlučeno o daljim aktivnostima. Više informacija ili detalja ne možemo davati – kažu iz Tužilaštva BiH.

Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin ističe da su svi relevantni domaći faktori, pa i EUFOR, negirali postojanje bilo kakvih plaćeničkih kampova u Bosni i Hercegovini.

Tako nešto je, dodaje, nemoguće sakriti. Navode o postojanju kampova pripisuje antiruskoj histeriji.

Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka kaže da RS nije kao Rusija.

Nije RS kao Rusija, dakle ogromna teritorija na kojoj bi se nešto možda moglo sakriti. Iako je danas, zahvaljujući savremenim tehnologijama, nemoguće bilo šta i bilo gdje sakriti, sasvim sigurno da u RS-u čak i kada bi tako nešto postojalo, ne bi bilo moguće sakriti. To apsolutno nema nikakve veze osim s opštom histerijom koja je prisutna prema Rusiji – kaže Župljanin.

Vanjskopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da priču o kampovima ne treba neozbiljno posmatrati, ali ni uzimati zdravo za gotovo.

Đuro Kozar, vanjskopolitički analitičar također je govorio za BHRT. Priču o ruskim kampovima na području BiH ne treba ni preuveličavati ni lako odbacivati. Najbolje je sve istražiti. BiH ne smije biti poligon za obuku bilo kakvih stranih paravojnih formacija – ni mudžahedina, niti nekakvih dobrovoljaca koji idu u rat na Bliski istok ili u Ukrajinu – kazao je Kozar.

O prisustvu ruskih kampova u Glamočanima kod Banja Luke, tragom informacija moldavskih vlasti, čekaju se detalji istrage koju vodi Tužilaštvo BiH.

Nakon što je Sud u Moldaviji prvostepeno osudio troje državljana te zemlje na ukupno 13 i po godina zatvora zbog učešća u trening-kampovima tokom 2024. godine u BiH i Srbiji, otvara se pitanje šta je s istragom o ovim navodima u našoj zemlji.

Iako su pojedinci u BiH negirali postojanje ruskih kampova nadomak Banja Luke, prema navodima moldavskih vlasti, njihovi državljani obučavani su u tim kampovima s ciljem izazivanja nereda tokom predsjedničkih izbora i referenduma o ulasku Moldavije u Evropsku uniju u oktobru 2024. godine.

U međuvremenu, predmet je formiralo i Tužilaštvo BiH.

Tokom izricanja presude pred Sudom u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Vladimir Harcevnicov osuđeni su na kazne zatvora u rasponu od četiri do skoro pet i po godina.

Niko od njih nije prisustvovao izricanju presude i za njima su raspisane potjernice. Optuženi su se prvi put pojavili pred sudom u proljeće prošle godine i izjasnili se da nisu krivi za djela koja im se stavljaju na teret, ali su priznali boravak u kampu u Bosni i Hercegovini.

Kao lokaciju kampa naveli su Glamočane kod Banja Luke, gdje su u jednoj šumi bili smješteni u šatorima.

Tragom ovih informacija moldavskih vlasti, Detektor, medij Balkanske istraživačke mreže BiH, došao je do lica koja su boravila u kampovima u BiH i Srbiji.

Đana Gazibara Brkanić, novinarka i urednica BIRN-a govorila je za BHRT.

Oni su, između ostalog – i to je sada presuda potvrdila – obučavani kako da lete dronom, kako da programiraju dron, da izviđaju iz vazduha, kao i da ispuštaju bombe, šok-bombe ili druge vrste bombi iz dronova, te za razne vandalističke činove – istakla je.

Iz državnog Tužilaštva za BHT1 danas je rečeno da je, na osnovu saznanja o postojanju kampa u kojem su moldavski državljani obučavani za izazivanje nereda u svojoj zemlji, formiran predmet na kojem se još radi.

U Tužilaštvu BiH u radu je predmet. Nakon dužeg vremena zaprimili smo određenu dokumentaciju iz Moldavije, koja je upućena na prevod kako bi se mogla detaljno analizirati, nakon čega će biti odlučeno o daljim aktivnostima. Više informacija ili detalja ne možemo davati – kažu iz Tužilaštva BiH.

Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin ističe da su svi relevantni domaći faktori, pa i EUFOR, negirali postojanje bilo kakvih plaćeničkih kampova u Bosni i Hercegovini.

Tako nešto je, dodaje, nemoguće sakriti. Navode o postojanju kampova pripisuje antiruskoj histeriji.

Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka kaže da RS nije kao Rusija.

Nije RS kao Rusija, dakle ogromna teritorija na kojoj bi se nešto možda moglo sakriti. Iako je danas, zahvaljujući savremenim tehnologijama, nemoguće bilo šta i bilo gdje sakriti, sasvim sigurno da u RS-u čak i kada bi tako nešto postojalo, ne bi bilo moguće sakriti. To apsolutno nema nikakve veze osim s opštom histerijom koja je prisutna prema Rusiji – kaže Župljanin.

Vanjskopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da priču o kampovima ne treba neozbiljno posmatrati, ali ni uzimati zdravo za gotovo.

Đuro Kozar, vanjskopolitički analitičar također je govorio za BHRT. Priču o ruskim kampovima na području BiH ne treba ni preuveličavati ni lako odbacivati. Najbolje je sve istražiti. BiH ne smije biti poligon za obuku bilo kakvih stranih paravojnih formacija – ni mudžahedina, niti nekakvih dobrovoljaca koji idu u rat na Bliski istok ili u Ukrajinu – kazao je Kozar.

O prisustvu ruskih kampova u Glamočanima kod Banja Luke, tragom informacija moldavskih vlasti, čekaju se detalji istrage koju vodi Tužilaštvo BiH.