Trostruka primanja političara: Zakon pisan za njih, a ne za građane

U Bosni i Hercegovini političar u penziji vrijedi kao četiri, pa čak i šest običnih građana.

U Bosni i Hercegovini političar u penziji vrijedi kao četiri, pa čak i šest običnih građana. Dok većina penzionera jedva spaja kraj s krajem, pojedini funkcioneri istovremeno primaju i penziju i platu, uz prethodno naplaćene visoke otpremnine. Tako se povlastice množe, a nezadovoljstvo građana raste, izvještava BHRT.

Građani preživljavaju, političari uživaju

Obični penzioneri, koji se nisu bavili politikom, svjedoče da od svojih primanja teško mogu živjeti. Rastući troškovi života pretvorili su starost u snalaženje, a ne u dostojanstven period nakon radnog vijeka. Istovremeno, politički zvaničnici osiguravaju sebi višestruka primanja.

Prema zakonodavnom okviru, zaposleni u državnim institucijama BiH imaju pravo na otpremninu u visini šest neto plata, što u prosjeku iznosi oko 30 hiljada maraka. Nakon toga, zakon im omogućava nastavak primanja redovne plate – između četiri i pet hiljada maraka mjesečno.

Statistika privilegija

Podaci Centra za istraživačko novinarstvo pokazuju da je od 2010. godine do danas 23 visoka funkcionera iz Parlamentarne skupštine, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH koristilo ovakve pogodnosti. U aktuelnom sazivu (2022–2026), četiri zastupnika ostvarila su pravo na penziju, a potom nastavila raditi kao profesionalni parlamentarci.

Pokušaji da se zakonski ograniči otpremnina – smanjenjem s 30 na 10 hiljada maraka – nikada nisu prošli jer, kako tvrde upućeni, nije bilo političke volje.

Glasovi kritike

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, tvrdi da institucije “zagušuju istrošeni kadrovi” i da je vrijeme da mjesto ustupe mlađima: “Naše institucije su prenapućene kadrovima koji su davno trebali otići u penziju i ustupiti mjesto mlađima”, poručio je.

Novinarka CIN-a, Rubina Čengić ističe da bi penzionisani političari mogli ostati aktivni kroz partijske funkcije, mentorski rad ili analitiku, ali da oni radije zadržavaju pozicije moći: “Ne, oni radije zadržavaju poziciju u institucijama gdje se donose odluke i raspolaže javnim novcem”.

Analitičarka Ivana Marić zaključuje da je praksa povratka u parlament nakon penzije dobro uhodana i prihvaćena među svim strankama: “Vidjeli smo da postoji suglasnost svih političkih stranaka. Niko tu ne želi praviti probleme, jer zakon odgovara svima.”

Dok domaći političari gotovo svakodnevno govore o napretku BiH na evropskom putu, u većini zemalja Evropske unije pravila su potpuno drugačija. Tamo su otpremnine ograničene, a povratak u parlament nakon penzionisanja nije moguć.