Trump želi ponoviti “čudo iz Gaze” u Evropi: Posebnu ulogu bi mogao odigrati Erdogan

Nakon što je postigao ono što mnogi nazivaju svojim najvećim vanjskopolitičkim uspjehom – sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa i oslobađanje talaca iz Gaze, američki predsjednik Donald Trump sada ima novi cilj, a to je mir u Ukrajini.

Evropski lideri, ohrabreni Trumpovim uspjehom na Bliskom istoku, nadaju se da bi isti pristup mogao biti primijenjen i na drugi krvavi sukob koji već gotovo četiri godine razara Evropu. Trump će u petak u Bijeloj kući ugostiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u trenutku kada američka administracija pokušava kapitalizirati diplomatski zamah ostvaren u Gazi.

Tokom nedavne turneje po Izraelu i Egiptu, Trump je više puta isticao kako rješavanje rata u Ukrajini ostaje njegov sljedeći prioritet. Iako su, prema njegovim riječima, sukobi na Bliskom istoku i u Evropi “potpuno različiti”, američki predsjednik vjeruje da iskustvo iz pregovora o Gazi može poslužiti kao model za novi mirovni pristup Moskvi i Kijevu.

Lekcija iz Gaze: pritisak donosi rezultate

Prema evropskim diplomatama, ključ Trumpovog uspjeha u Gazi bio je u jednom – pritisku. Nakon izraelskog udara na Hamasove operativce u Dohi, Trump je izvršio snažan pritisak na premijera Benjamina Netanyahua da prihvati njegov 20-tačaka mirovni plan, a potom ga natjerao da se javno izvini katarskom emiru. U isto vrijeme, Katar, Egipat i Turska pojačali su pritisak na Hamas, zaprijetivši prekidom političkih i diplomatskih veza ukoliko ne pristane na dogovor.

Rezultat tog kombiniranog pritiska bio je historijski prekid vatre i razmjena zarobljenika, što je potez koji je Trumpu donio pohvale čak i od njegovih političkih protivnika.

Bivši visoki dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Fred Fleitz ocijenio je da je predsjednik “dokazao da može biti efikasan posrednik i mirotvorac”. Prema njemu, ovaj uspjeh daje Trumpu “ogroman politički kapital” da pokuša riješiti i druge globalne krize, uključujući rat u Ukrajini.

Zelenski: “Ako se Hamas može prisiliti na mir, može i Putin”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je američke napore, ali je poručio da je ključno natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na pregovore.

“Putin se može prisiliti na mir, kao i svaki drugi terorista. Čak je i Hamas bio primoran da oslobodi taoce. Ako je to moguće, moguće je i natjerati Putina da obnovi mir”, poručio je Zelenski na društvenim mrežama.

Trump, međutim, još nije upotrijebio isti stepen pritiska prema Moskvi. Iako je uveo visoke carine Indiji, jednoj od ključnih ruskih trgovačkih partnerica, još uvijek nije donio nove sankcije Rusiji niti ciljao tzv. “sjenovitu flotu” tankera kojima Kremlj pokušava zaobići ograničenja cijena nafte.

Bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker naglasio je da bi “veći pritisak mogao biti odlučujući faktor”, baš kao u slučaju Hamasa.

“Pritisak je bio ono što je dovelo Hamas za pregovarački sto, a mi takav pritisak na Rusiju još nismo vidjeli”, rekao je Volker.

Erdogan u fokusu: Trump računa na Tursku

U novoj diplomatskoj ofanzivi, Trump kao važnog saveznika vidi i Recepa Tayyipa Erdogana. Tokom povratka iz Egipta, gdje je održao mirovni samit sa više od 20 svjetskih lidera, uključujući Erdogana, Trump je izjavio da turski predsjednik može odigrati ključnu ulogu u mirovnim naporima za Ukrajinu.

“Erdogan može”, rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One i dodao: “On ima poštovanje Rusije. Za Ukrajinu ne mogu reći, ali Putin ga poštuje”.

Trump je dodao da se “dobro slaže s onima koji su tvrdi”, aludirajući upravo na Erdogana, s kojim dijeli reputaciju lidera sklonih direktnim, neformalnim dogovorima iza zatvorenih vrata.

Turska se, inače, od početka ruske invazije 2022. godine pozicionirala kao jedina NATO članica koja održava bliske odnose s obje strane. Ankara je više puta nudila posredovanje između Moskve i Kijeva, a upravo je u Turskoj 2022. dogovoren važan sporazum o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora, što je bio jedan od rijetkih primjera uspješne diplomatije tokom rata.

Novi pristup Moskvi

Izvori u Bijeloj kući tvrde da Trump sve više gubi strpljenje zbog, kako navode, “besmislenog krvoprolića” u Ukrajini, ali i Putinove tvrdoglavosti. Američki predsjednik je, navodno, voljan koristiti i vojne poluge pritiska: Ukrajina traži američke Tomahawk krstareće rakete, koje bi joj omogućile da pogodi strateške ciljeve u Rusiji. Trump nije odbacio tu ideju, ali još nije donio odluku.

“Možda ću razgovarati s njim”, rekao je Trump o Putinu. “Možda ću reći ‘Ako se ovaj rat uskoro ne završi, poslat ću im Tomahawke'”.

Ipak, analitičari upozoravaju da je situacija u Ukrajini daleko složenija nego u Gazi. Austrijski vojni stručnjak Franz-Stefan Gady smatra da Trump ima ograničen manevarski prostor, jer “Rusija i dalje posjeduje nuklearni arsenal, što čini svaku kampanju pritiska izuzetno riskantnom”.

Prema njegovim riječima, realniji scenarij je privremeni prekid vatre koji bi Trump mogao dogovoriti direktno s Putinom, pa potom pokušati “ubijediti” Zelenskog da ga potpiše, što bi izazvalo zabrinutost evropskih saveznika, koji strahuju od jednostranih odluka Bijele kuće.

Kina kao ključni faktor

Za razliku od Bliskog istoka, u ratu u Ukrajini postoji još jedan veliki igrač – Kina. Peking je postao glavni ekonomski i politički oslonac Moskve, pa bi, prema mišljenju zapadnih diplomata, Trumpov uspjeh u okončanju rata zavisio i od sposobnosti da ubijedi Kinu da “povuče ručnu” svom partneru u Kremlju.

Trump je prošle sedmice zaprijetio Pekingu uvođenjem novih 100-postotnih carina zbog kineskih ograničenja na izvoz kritičnih minerala, ali američki zvaničnici tvrde da su komunikacijski kanali sa Pekingom “ponovo otvoreni”. Trump bi se mogao sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Južnoj Koreji kasnije ovog mjeseca.

Bivši ambasador Volker zaključuje da bi Kina mogla biti “odlučujući element” budućeg mirovnog procesa.

“Ako Kina procijeni da joj je u interesu da Rusija okonča rat i to poruči Putinu, to bi moglo promijeniti sve. Međutim, još nismo stigli do te tačke”, kazao je.

Klix