Tržište kapitala ostalo na simboličnom nivou: Dvije berze, nula likvidnosti i “kokoška ili jaje” koje traje 20 godina

Bosna i Hercegovina formalno ima tržište kapitala, ali u praksi nema ono što tržište čini živim: likvidnost, kvalitetne instrumente i privatne kompanije koje su spremne izaći na berzu. Rezultat je apsurd u kojem postoje dvije berze, Sarajevska i Banjalučka (a najavljuje se i treća u Brčkom), dok dnevni promet zna biti svega nekoliko stotina maraka.

Berze postoje, ali…

Profesor ekonomije i stručnjak za finansije Damir Bećirović otvoreno kaže da je osnovni problem “potpuni nedostatak likvidnosti”, odnosno manjak ponude i potražnje istovremeno.

– Gotovo nijedna kompanija nije izašla privatno na berzu. S druge strane, nema ni dovoljno investitora koji bi kupovali vrijednosne papire. To je klasična priča „kokoška i jaje“: da li prvo obezbijediti instrumente pa će doći investitori, ili prvo privući investitore pa će se pojaviti instrumenti – objašnjava Bećirović.

Bećirović ukazuje da berze u BiH u suštini opstaju jer vlade emituju trezorske zapise i obveznice, te zato što određene kompanije imaju formu dioničkih društava – ne zato što imamo ozbiljno razvijeno tržište kapitala. Zbog entitetske podjele finansijskog sistema, nastale kao posljedica Dejtonskog sporazuma, postoje i odvojeni regulatori i odvojena tržišna infrastruktura, što dodatno rasitnjava ionako malu likvidnost.

Bećirović: Nerealno govoriti o jednoj berzi. Facebook

– Politički je nerealno govoriti o jednoj berzi u BiH, iako je ekonomski opravdano. Bilo je pokušaja saradnje i jedinstvene platforme, ali čak ni neka velika regionalna berza, realno, ne bi privukla značajnije investitore niti natjerala velike privatne kompanije da se izlistaju – smatra Bećirović.

Tu se Bećirovićeva dijagnoza direktno spaja sa širim problemom investicijskog ambijenta na koji upozorava dr. Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH. Makarević kaže da je nivo direktnih stranih investicija (DSI) daleko ispod potencijala zemlje, a razloge vidi kao strukturne, institucionalne i političke.

– Investitori najviše cijene predvidivost. U BiH imamo političke krize, sporo pravosuđe i neujednačenu primjenu zakona. To stvara percepciju rizika – navodi Makarević.

Makarević: Investitori vode predvidivost. Fena

Bez „drugog motora“

Dodaje da složena administracija, entitetsko-kantonalni propisi i procedure, kao i parafiskalni nameti, čine poslovanje skupljim i netransparentnim u odnosu na region.

Drugim riječima: ako investitori ne vjeruju institucijama, ne vjeruju ni tržištu kapitala. A bez povjerenja nema ni likvidnosti, ni ozbiljnih izlistavanja, ni kapitala koji bi se slio u privredu.

Slabo tržište kapitala najviše pogađa male i srednje biznise, te inovativne kompanije. Umjesto da imaju opciju rasta kroz tržište, firme su gotovo u potpunosti osuđene na banke i kredite, što u startu ograničava razvoj rizičnijih, ali potencijalno najprofitabilnijih projekata.

Bećirović upozorava da se time guši ideja da biznisi – naročito tehnološki i inovativni – dođu do faze u kojoj bi se mogli “kapitalizirati” izlaskom na berzu. Jedna od opcija, prema njegovom mišljenju, jeste razmatranje tzv. “junior berze”, namijenjene manjim kompanijama, gdje bi se moglo trgovati udjelima i tako mobilizirati kapital koji danas stoji neiskorišten.

Makarević dodatno podsjeća da kapital u zemlji postoji, ali ne nalazi put do produktivnih ulaganja: depoziti u bankama rastu, ali ne postoji dovoljno razvijen sistem poslovnih anđela, fondova i alternativnih izvora finansiranja.

Makarević posebno naglašava da investitori ne čekaju izbore – oni procjenjuju stanje “danas”.

Dok se berze budu održavale kao dekor i servis za javni dug, a ne kao mehanizam za rast privatnog sektora, Bosna i Hercegovina će imati tržište kapitala samo na papiru – i ekonomiju koja stalno ostaje bez goriva za ozbiljniji razvoj.

Jedna od opcija je razmatranje tzv. “junior berze”, namijenjene manjim kompanijama.

Avaz