Turci su najveći investitori, čine i pet posto turizma, vlasnici su 20 posto firmi u Crnoj Gori

Turski investitori su u prvih osam mjeseci ove godine ostvarili najveći iznos stranih ulaganja u Crnoj Gori – 92,2 miliona eura, što predstavlja 21 posto ukupnih stranih direktnih investicija. Njihov kapital nalazi se u 14.500 firmi registrovanih u Crnoj Gori, odnosno svakoj petoj.Turisti iz ove zemlje prošle godine činili su 6,7 posto ukupnog broja gostiju, ostvarivši 740.000 noćenja, odnosno 4,9 posto. Od ukupno 2,8 miliona putnika na oba crnogorska aerodroma, 560.000 – ili 20 posto – odnosilo se na letove između Crne Gore i Turske.

To su zvanični podaci Centralne banke i Monstata, koji pokazuju da su Turska i njeni građani značajni partneri u ekonomskom razvoju Crne Gore, ali i da bi nedavni događaji mogli uticati na prekid ovih veza, usporavanje ekonomskog rasta i smanjenje državnih prihoda.

U subotu su turski i azerbejdžanski državljani, nakon prepirke, noževima povrijedili crnogorskog građanina u Podgorici. Nakon toga uslijedili su napadi na turske radnje i okupljanja grupa koje su u glavnom gradu uzvikivale uvredljive i šovinističke poruke.

Vlada je zatim zvanično ukinula bezvizni režim za državljane Turske. Predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori (TurkCham) Burhan Genc izjavio je da smatra kako će ovi događaji kratkoročno uticati na smanjenje ekonomskih aktivnosti, ali da dugoročno neće oslabiti interesovanje turskih investitora i građana za Crnu Goru.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori trenutno boravi oko 100.000 stranaca s privremenim ili stalnim boravkom, među kojima je 13.500 turskih državljana. Oni čine oko dva posto ukupnog stanovništva, uključujući domaće građane i strane državljane.

Prema podacima iz septembra, u Crnoj Gori je registrovano oko 68.000 firmi, od čega je približno 20 posto u vlasništvu turskih državljana. Crnogorski poreski sistem nakon programa “Evropa sad 2” zasniva se na indirektnim dažbinama – porezima na potrošnju poput PDV-a i akciza.

Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje i smanjenja doprinosa za penzijsko, budžet se uglavnom održava zahvaljujući rastu naplate poreza na potrošnju. Zvanične analize i međunarodne finansijske institucije navode da tom rastu doprinosi upravo potrošnja velikog broja stranaca koji žive u Crnoj Gori.

Nezvanične procjene pokazuju da strani državljani sa boravkom, kojih ima oko 15 posto u odnosu na broj stanovnika, učestvuju sličnim procentom u budžetskim prihodima države – odnosno oko 300 miliona eura od ukupno dvije milijarde. Na osnovu toga, doprinos turskih državljana budžetu procjenjuje se na oko 40 miliona eura godišnje.

Turski investitori su od 2019. do augusta ove godine uložili u Crnu Goru ukupno 451,7 miliona eura – 217,9 miliona u kupovinu nekretnina, 35 miliona direktnih ulaganja u kompanije i 193,7 miliona kroz tzv. interkompanijske pozajmice iz Turske povezanim firmama.

Turci su 2023. godine, s investicijama od 85,4 miliona eura, bili treći po visini stranih ulaganja, iza Srba i Rusa. Prošle godine popeli su se na drugo mjesto sa 100,9 miliona, dok su investitori iz Srbije bili prvi sa 118 miliona.

Tokom osam mjeseci ove godine, Turci su izbili na prvo mjesto sa 92,2 miliona eura, dok su Srbi drugi sa 91,8 miliona. Genc kaže da su turski investitori među vodećim stranim ulagačima u Crnoj Gori.

Prema podacima iz 2024. godine, broj kompanija u vlasništvu turskih državljana, koji je tada iznosio oko 10.000, porastao je na približno 12.500 do septembra 2025. godine. Kada se uračunaju i firme s više suvlasnika, oko 14.500 turskih državljana su vlasnici ili akcionari firmi u Crnoj Gori.

Dok su turski investitori najaktivniji u građevinarstvu, turizmu i sektoru nekretnina, njihova poslovna djelatnost obuhvata širok spektar – od bankarstva i finansija do logistike, obnovljivih izvora energije, rudarstva, zdravstva, tehničkog konsaltinga, tekstilne industrije i proizvodnje namještaja i bijele tehnike – rekao je Genc.

Dodao je da su se ekonomski i politički odnosi između Turske i Crne Gore posljednjih godina razvijali na “prijateljskim i snažnim osnovama”. Turska je bila jedan od ključnih podržavalaca procesa pristupanja Crne Gore NATO savezu i nastavlja iskreno da podržava njen cilj da se pridruži Evropskoj uniji.

Ovo međusobno povjerenje i razumijevanje predstavljaju čvrstu osnovu za dalji razvoj poslovnih odnosa između dvije zemlje. Međutim, uvođenje novog viznog režima može izazvati određene birokratske i operativne poteškoće, naročito za poslovne ljude.

Privremeno usporavanje može se desiti u oblastima kao što su poslovna putovanja, realizacija projekata i zapošljavanje radnika. Ograničenja u mobilnosti radne snage mogla bi naročito pogoditi sektore građevinarstva i turizma, gdje su turske kompanije vrlo aktivne – objasnio je Genc.

On je izrazio uvjerenje da će se situacija riješiti kroz konstruktivnu saradnju između vlasti obje zemlje. Naš cilj je da doprinesemo dijalogu i olakšamo mjere koje će omogućiti turskim investitorima da nastave svoje aktivnosti bez prekida – poručio je Genc.

Na pitanje da li bi nedavni događaji i ukidanje bezviznog režima mogli obeshrabriti turske investitore, Genc je kazao: Prirodno, za održivost investicionog okruženja važno je da birokratija funkcioniše na predvidiv i efikasan način.

Prekomjerne administrativne procedure mogu usporiti donošenje odluka, ali turska poslovna zajednica i dalje ima snažno povjerenje u stabilno političko okruženje Crne Gore, njen potencijal rasta i evropsku perspektivu.

Kao TurkCham Montenegro, u stalnom smo kontaktu s turskim i crnogorskim vlastima i radimo na tome da se proces odvija konstruktivno i optimistično. Vjerujemo da će interesovanje i posvećenost turskih investitora Crnoj Gori biti nastavljeni, a mi ćemo ostati aktivno uključeni u jačanje ovih odnosa i smanjenje prepreka s kojima se suočava poslovna zajednica – zaključio je Genc.