Turčin u sekundi ostao bez 13 miliona eura ušteđevine – Savjet za bh. dijasporu kako da “krvavo” zarađeni novac pametno uloži: To znači da se ne fokusiramo samo na jedan oblik štednje, već da izaberemo par njih

Turčin u sekundi ostao bez 13 miliona eura ušteđevine – Savjet za bh. dijasporu kako da “krvavo” zarađeni novac pametno uloži: To znači da se ne fokusiramo samo na jedan oblik štednje, već da izaberemo par njih

Bivši fudbaler Galatasaraya, Barcelone, Atletico Madrida Turčin Arda Turan, našao se u velikom problemu nakon što je bio žrtva prevare “teške” 13 miliona eura.

Naime, on je svu svoju ušteđevinu uložio u investicioni fond jednog istanbulskog direktora banke.

“Rekao mi je da će zaraditi ko god uloži novce u njegov investicioni fond. Uložio sam 13 miliona eura. Sav novac i trud, sve što sam godinama radio, odjednom je nestalo”, kazao je nekadašnji turski reprezentativac.

Inače, sa sve većim brojem naših sugrađana koji napuštaju državu, raste broj i onih koji u inostranstvu zarade određenu sumu novca, te su u dilemi gdje investirati taj “krvavo zarađeni dinar”.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Source.ba portal dao je savjet kako pametno investirati. 

Na početku razgovora je iz slučaja Arde Turana objasnio da postoji pravilo da više stope rizika podrazumijevaju više stope povrata.

“Tako da, veća vjerovatnoća da nešto izgubite se veže za visinu rizika samog ulaganja, a sa druge strane, veći rizik može imati veći povrat na uložena sredstva. Tako da, ono što je sigurnije, to će imati minimalan povrat. Ono u šta naši građani najviše štede su banke kao konvencionalan način štednje i tu se ostvaruju minimalni povrati po osnovu štednje i pokazuje da smo relativno konzervativno društvo po pitanju štednje”, govori Čavalić.

Ističe da nema nekih alternativa niti postoji spremnost da se štedi. 

“Također, pored klasične bankarske štednje, tu su i nekretnine. Dakle, dosta građana ulaže u nekretnine kao jedan vid štednje. Dakle, investicija koja se naravno može koristiti u smislu rentanja, ali većina građana koristi to kao neki vid štednje, koju kasnije može prodati. U svijetu postoji mnogo drugih alternativa za ulaganja, poput investicionih fondova, pa evo kod nas i životna osiguranja ili neki drugi modaliteti osiguranja, pa sve do rijetkih sličica, bitcoina, kriptovaluta, pa čak i podruma vina”, navodi on.

Naglašava da svako od nas nosi ličnu odgovornost gdje investirati.

“Možda je dobar savjet da se pokuša diversificirati ta investicija, odnosno, ta štednja. To znači da se ne fokusiramo samo na jedan oblik štednje, već da izaberemo par njih. To sa jedne strane smanjuje rizike a sa druge povećava mogućnost povrata”, zaključuje Čavalić.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE