Tuzlaci ponovo udišu otrovan zrak: Kakva je uloga građana i kako mogu pomoći na putu dekarbonizacije

Zagađeni zrak je postao svakodnevnica građana Bosne i Hercegovine, a posebno Tuzle, gdje posljednjih dana kvalitet predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Stručnjaci navode da upravo građani mogu pomoći u dekarbonizaciji, posebno sistema daljinskog grijanja.Uprkos tvrdnjama nadležnih da preduzimaju mjere za smanjenje zagađenja, Tuzla i dalje spada među najzagađenije gradove u regiji. Glavni uzročnici su tamošnja Termoelektrana, veliki broj individualnih ložišta na fosilna goriva, kao i enorman broj automobila.O problemima zagađenja i mogućim rješenjima raspravljalo se tokom simpozija “Dekarbonizacija sistema daljinskog grijanja”, koji su organizirali Univerzitet u Tuzli i Udruženje Aarhus centar u BiH. “Sarajevo, Tuzla i ostali gradovi koji su u kotlinama, zimi imaju problem temperaturnih inverzija.Stvori se poklopac i sve ono što se emituje ispod njega, ostaje na tom području dok se ne promijene vremenske prilike. Rješenje je prestanak emitovanja polutanata ispod tog poklopca”, kaže Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene Aarhus centra u BiH.Prema njegovim riječima, prva mjera koja bi trebala biti uvedena u Tuzli je energetska efikasnost i naplata toplotne energije po potrošnji. Naime, grad soli je jedan od onih u kojem je uspostavljen sistem daljinskog grijanja, a toplotna energija se proizvodi u termoelektrani na ugalj.To je prva mjera koja se treba uvesti u Tuzli da bi građani počeli sami razmišljati o racionalnom korištenju energije, odnosno, da zavrnu radijatore, a ne da otvore prozor kao što nam je trenutni slučaj. Na taj način ćemo smanjiti zagađenje koje dolazi iz Termoelektrane”, nadovezao se Žiško.Dekarbonizacija daljinskog grijanja i smanjenje, odnosno potpuno ukidanje upotrebe fosilnih goriva, ističe se kao nužnost koja čeka Tuzlu u budućnosti. “To je dugotrajan proces i podijeljen je u neke etape koje se odnose na dekarbonizaciju energetskog sektora, električne i toplotne energije te dekarbonizaciju transporta i poljoprivrede.Svi mi tu trebamo uzeti učešće i dati odgovarajući doprinos”, smatra Nermin Sarajlić, prorektor za naučno-istraživački rad Univerziteta u Tuzli. Lokalne zajednice do sada su sporadično sufinansirale mjere energetske efikasnosti, nabavku toplotnih pumpi i slične aktivnosti, ali to, smatraju stručnjaci, nije dovoljno.Mislim da se moramo strateški opredijeliti za dekarbonizaciju i ministarstvo je u pripremi izrade Energetske strategije FBiH. Mislim da ćemo to imati završeno u narednih nekoliko mjeseci i posebno poglavlje će biti posvećeno dekarbonizaciji.Mi bez sistemskog rješenja, sigurno nećemo napraviti one rezultate koji se od nas očekuju”, kazao je Vedran Lakić, federalni ministar industrije, energetike i rudarstva. Inače, prekomjerno zagađenje zraka, pored pluća, između ostalog utječe na kardiovaskularni sistem, što u problemima sa srcem može dovesti i do pojave ishemijskih udara u mozgu kod osoba s hipertenzijom, starije su životne dobi ili imaju pad imuniteta.U uslovima zagađenja zraka dolazi i do povećanja pacijenata sa reproduktivnim problemima, zatim oboljelih od dijabetesa, bolesti endokrinog sistema, pa čak i depresije. Upravo veliki broj zdravstvenih dijagnoza povezanih sa prekomjernim zagađenjem zraka bilježi se u tuzlanskoj regiji, a ljekari upućuju konstantne apele.