Screenshot 5 58
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 28, 2021 @ 15:10
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Prije deceniju Tuzlanski kanton slovio je za regiju pogodnu za uzgoj gljiva, a brojne porodice odlučile su zaradu potražiti u ovoj poljoprivrednoj oblasti. Međutim, trend je utihnuo, bez investicija proizvodnja podbacuje, a ono malo proizvođača što je ostalo posluje negativno.

NER FIT

Oblast gljivarstva u Tuzlanskom kantonu egzistira već 25 godina, ali kao trend za ostvarivanje zarade posebno je prepoznata prije deceniju. Tada su brojne porodice odlučile svoju egzistenciju dodatno ojačati ili u potpunosti potražiti kroz uzgoj gljiva, međutim, kao i u većini drugih proizvodnji, u našoj zemlji brojni problemi su ih ubrzo počeli zatrpavati.

Izuzetno toplo ljeto u 2021. godini otežalo je uslove uzgoja domaćih gljiva te su mnogi gljivari negativno poslovali, a prinos je u prosjeku smanjen za 50 posto. Do toga ne bi došlo da su uslovi uzgoja bolji, s obzirom na to da ih većina proizvodnju obavlja u improvizovanim objektima, s lošim termoizolacijama i improvizovanim sistemima grijanja ili hlađenja.

“Uzgoj gljiva je ove godine podbacio s obzirom na to da smo u tri mjeseca imali temperaturu koja je bila iznad 35 stepeni Celzija. Proizvodnja je bila otežana i skupa, a prinosi su umanjeni i iznad 50 posto. Veći proizvođači će lakše opstati, ali mali će imati velikih problema te postoji mogućnost da će neki i odustati od proizvodnje”, kazao je za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača pri Kantonalnoj privrednoj komori u Tuzli Senad Hećimović.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Domaće gljive potisnule uvozne

On ističe da je uzgoj gljiva u Tuzlanskom kantonu prije deceniju bio u uzlaznoj putanji, a da bi nakon toga počeo stagnirati i opadati zbog odlaska ljudi s terena, nedostatka radne snage, smanjenih podsticaja i izostanka investicija.

“Sada je potrebno da idemo u smjeru ugradnje sve boljih rashladnih uređaja koji mogu postići određene temperature potrebne za uzgoj gljiva, a kada govorimo o radnoj snazi potrebno je poduzeti aktivnosti na automatizaciji proizvodnje. Imamo prednost u tome što je na našem kantonu uspostavljena i proizvodnja komposta, koja je uslovljavala i razvoj gljivarstva. Kada je riječ o kvalitetu naših gljiva, on je dobar, a tome u prilog ide i činjenica da smo u potpunosti spriječili uvoz, ne administrativnim procedurama, već upravo kvalitetom”, navodi Hećimović, koji je ujedno i vlasnik firme koja prodaje micelij i kompost za uzgoj gljiva.

Proizvođači gljiva iz domaćeg uzgoja jedna su od najorganizovanijih poljoprivrednih grupacija u Tuzlanskom kantonu. Dobra organizovanost i velika trgovačka mreža osiguravaju ovim proizvođačima da prodaju sve proizvedene zalihe gljiva, od šampinjona do bukovača. Međutim, zbog nastalih problema danas je u ovoj oblasti ostalo svega petnaestak ozbiljnijih uzgajivača.

“Svjesni smo toga da većina naših uzgajivača proizvodnju radi u improvizovanim uslovima, a poražavajuće je da nemaju nikakav popust u vidu utroška energije, iako su oni veoma značajni zbog činjenice da predstavljaju ekološke čistače. Naime, oni poljoprivredni otpad pretvaraju u kompost za proizvodnju novih namirnica. Također, kada završe proizvodnju, supstrat koji su koristili za uzgoj dalje se koristi za uzgoj povrća u plastenicima i cvjećarstvo”, izjavio je za Klix.ba Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.

Potrebni adekvatniji objekti i automatizacija proizvodnje

Nadležni bi sada trebali ozbiljno razmisliti o tome na koji način pomoći proizvođače gljiva, posebno kada je riječ o kapitalnim ulaganjima, jer ih oni nisu u stanju samostalno realizirati.

“Za uzgajivače je potrebno da imaju što bolje objekte uz adekvatnu automatizaciju proizvodnje. Oni samo na takav način mogu postići konkurentnost svoj proizvoda, odnosno smanjiti troškove i ulaganja, uz ostvarivanje adekvatne cijene gljiva. U proteklih deset godina nismo imali promjenu cijene gljiva, a svi ulazni parametri su povećani za više procenata”, dodaje Selimović.

Navodi da su ovu oblast prepoznali nadležni na kantonalnom nivou, s obzirom na to da oni u skladu sa svojim mogućnostima izdvajaju sredstva za proizvodnju komposta i jednog dijela gljiva. Međutim, kako dodaje, veće investicije trebali bi podržati viši nivoi vlasti, koji će prije svega ovu oblast kroz zakone i pravilnike prepoznati kao značajne proizvođače hrane.

“Gljiva spada u nutritivne prehrambene proizvode i ona bi kao takva trebala imati specifičan status. Samo na takav način ova poljoprivredna oblast može biti iskorištena na adekvatan način, što u ovom trenutku nije slučaj u Bosni i Hercegovini”, zaključio je Selimović.

Na kraju vrijedi kazati i to da su, osim uzgajivača gljiva, velikih problema ove godine imali i uvoznici te prodavači micelija i komposta, a koji su tokom transporta za vrijeme vrelih ljetnih dana u znatnoj mjeri oštećeni.

LIDER