U 2017. u BiH registrovano 11 novih HIV infekcija

U 2017. u BiH registrovano 11 novih HIV infekcija

Bosna i Hercegovina se i dalje smatra zemljom sa niskom stopom prevalencije HIV-a, manje od 0,1 posto, međutim postoje brojni riziko faktori koji u bilo kojem trenutku mogu dovesti do drastičnog povećanja ove stope, navedeno je uoči 1. decembra, Međunarodnog dana borbe protiv AIDS-a.

Od prvog registrovanog slučaja AIDS-a 1986. godine pa do kraja novembra 2016. godine, u Bosni i Hercegovini je registrirano 325 HIV pozitivnih osoba, a kod 150 osoba se razvio AIDS, javlja Anadolu Agency (AA).

Od ukupnog broja registriranih, HIV virusom je zaraženo 270 muškaraca i 52 žene. Za tri osobe nema podataka o spolu. Iako se broj HIV novoinficiranih slučajeva u posljednjih nekoliko godina kretaoizmeđu 22 i 24 godišnje, prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Pododjela za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, do kraja novembra 2017. godine u Bosni iHercegovini je registrirano svega 11 novih HIV infekcija od čega se u dva slučaja razvio AIDS.

Svi novoregistrirani slučajevi su muškarci. U 2017. godini nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od AIDS-a. U proteklih deset godina Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije je u Bosnu i Hercegovinu, u svrhu prevencije i rane dijagnoze te adekvatnog liječenja HIV-a i AIDS-a, uložio značajna nepovratna sredstva.

Uz sufinansiranje Globalnog fonda te ućešće i finansiranje institucija iz zdravstvenih i drugih sektora u Bosni i Hercegovini, saradnju sa organizacijama civilnog društva, te uz podršku UNDP-a, uspostavljena je kvalitetna prevencija HIV infekcija i rani početak liječenja, te je tako Bosna i Hercegovina zadržala najnižu stopu zaraženosti HIV-om u regionu jugoistočne Evrope.

Od 2016. godine Bosna i Hercegovina više ne spada u kategoriju zemalja koje mogu aplicirati za grantove Globalnog fonda, te je na institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine odgovornost da u skladu sa mogućnostima i potrebama, mobiliziraju sredstava i implementiraju ključne aktivnosti identificirane Planom tranzicije za nastavak prevencije, liječenja i njege HIV/AIDS-a u Bosni iHercegovini za period 2015-2017, kako bi se niska stopa novih HIV infekcija zadržala nadosadašnjem nivou.

U Planu tranzicije su identificirane ključne intervencije kako bi se zadržali postignuti rezultati i kako ne bi došlo do porasta novih infekcija HIV-a, čije bi liječenje bilo onda punoskuplje za zdravstvene sisteme u Bosni i Hercegovini, nego investicija u prevenciju, ranu dijagnozu i brzi početak liječenja i tretmana. Osim dijagnostike i liječenja HIV i AIDS-a, što je uključeno u zdravstvene sisteme u Bosni i Hercegovini, ključne identificirane intervencije koje nisu pokrivene zdravstvenim uslugama iz zdravstvenog osiguranja, odnose se na programe smanjenja štete i aktivnosti nevladinog sektora u pristupu teško dostupnim i ugroženim grupama.

U skladu sa inicijativom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije 1. decembar – Svjetski dan AIDS-a već treću deceniju obilježava se sjećanjem na one koji su izgubili živote u borbi sa ovom bolešću.

Cilj je podići svijest javnosti i ukazatina javnozdravstveni značaj HIV-a i AIDS-a: rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, ranogdijagnosticiranja, liječenja i brige za oboljele, kao i pokazati solidarnost prema oboljelima. Također, cilj je dati doprinos smanjenju stigme i diskriminacije, kao i zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.

U ovogodišnjoj poruci povodom Svjetskog dana AIDS-a Michel Sidibe, izvršni direktor UNAIDS-a i zamjenik Generalnog sekretara UN-a stavlja naglasak na osnovno ljudsko pravo – prava na zdravlje – te na izazove s kojim se susreću osobe sa HIV-om u ostvarenju ovog prava.

On naglašava da se UN ciljevi za održivi razvoj, uključujući i cilj globalnog zaustavljanja epidemije AIDS-a do 2030. godine, neće moći ostvariti ako ljudi ne mogu ostvarivati svoja prava na zdravlje. Pravo na zdravlje je usko povezano sa nizom drugih prava, među kojima su i prava na dostojanstveno stanovanje i obrazovanje, zdrave uslove na radnom mjestu, zdravu okolinu…

Pravo na zdravlje, između ostalog, znači da nijedna osoba ne može imati veće pravo na zdravstvenu zaštitu od drugih, postojanje odgovarajuće zdravstvene infrastrukture, kvalitetne iodgovarajuće zdravstvene usluge.

Odgovor na AIDS se zasniva na osnovnom ljudskom pravu na zdravlje i socijalno blagostanje, te na pojačanom naporu za bolje globalno razumijevanje HIV-a, njegovo preveniranje i liječenje. 2017. godina predstavlja značajan korak u smislu ispunjavanja zacrtanih ciljeva 90–90–90 u tretmanu kao i eliminisanju AIDS do 2030. godine.

Skoro 21 milion ljudi u svijetu danas živi sa HIV-om i na tretmanu je, broj smrtnih slučajeva je u opadanju u mnogim dijelovima svijeta. Međutim, u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji bilježi se porast novih HIV infekcija skoro 60 posto u odnosu na 2010. godinu, a broj smrtnih slučajeva od AIDS-a istovremeoje u porastu za 27 posto.

I dalje je prisutan neravnomjeran pristup tretmanu za HIV inficirane osobe, naročito u zapadnoj i centralnoj Africi, te je i dalje neophodno zalagati se da se osigura pravo na zdravlje za sve, bez obzira na mjesto življenja.

Hayat.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE