LucieGagne UNHCR 1
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 6, 2021 @ 18:10
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Apatridnost ima izrazito negativan utjecaj na živote pojedinaca. Posjedovanje državljanstva nužno je za punopravno učestvovanje u društvu i predstavlja preduvjet za ostvarivanje cijelog niza ljudskih prava poput prava na zdravstvo, školstvo, udaju/ženidbu, a osim toga osobe bez državljanstva rađaju i djecu bez državljanstva.

NER FIT

Stoga je UNHCR pokrenuo kampanju #Ibelong, a kako je u razgovoru za Fenu ispričala predstavnica UNHCR-a u BiH Lucie Gagné od početka te globalne kampanje, posvećene iskorjenjivanju slučajeva osoba bez državljanstva ili apatridije, bilo je mnogo političke volje iz brojnih država da djeluju s konkretnim aktivnostima.

Tokom 2019. godine organiziran je poseban segment na Globalnom forumu za izbjeglice na kojem je 78 država pružilo obećanja da će se poduzeti 270 različitih aktivnosti kako bi se riješili slučajevi apatridije u svijetu.

Do sada je već 37 takvih preuzetih odgovornosti implementirano, zbog čega Gagné smatra da je ostvareno mnogo napretka u tom smislu, a posebno jer se sve više aktivnosti sada provodi i na nivou lokalnih zajednica budući da je za rješenje ovog pitanja potrebno uključenost svih.

Tekst se nastavlja nakon reklame

– Uz sav trud koji je uložen, moram napomenuti da je do sada 800.000 ljudi riješilo svoj status državljanstva, a to je ogroman broj. Samo u 2020. godini 67.000 ljudi je riješilo svoj status – dodala je Gagné.

Podsjetila je da postoje dvije konvencije koje su vezane za pitanje državljanstva. Postoji Konvencija koja je donesena 1954. godine i koja je vezana za status osoba bez državljanstva, a tu je i Konvencija iz 1961. godine koja se tiče konačnog rješenja tog pitanja.

Tokom ove globalne kampanje UNHCR-a još 29 zemalja potpisalo obje konvencije te sada postoji 96 zemalja koje su potpisale Konvenciju iz 1954. godine, dok je 77 zemalja potpisnica Konvencije 1961. godine što pokazuje da je napravljeno mnogo globalnog napretka o tom pitanju te je Gagné izrazila nadu da će se postići postavljeni cilj, a to je da se do 2024. godine riješi status svih osoba bez državljanstva.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina mnogo posla je urađeno i trenutno UNHCR ima podatak o nekih 150 ljudi koji su u riziku da ostanu bez državljanstva, a mnogo je razloga zbog kojih dolazi do toga. Na primjer, raspad bivše države, ekonomsko, socijalno i političko isključivanje iz društva kada su u pitanju određene manjine, nedostatak dokaza, odnosno dokumenata kojima bi se mogla dokazati registracija u matičnim knjigama rođenih, kao i zahtjevne birokratske procedure.

Osobe koje su pogođene ovim pitanjem podijeljene su u dvije kategorije. To su Romi, posebno oni koji su rođeni izvan BiH, a imaju roditelje koji su iz BiH, ali nemaju dokumente da to dokažu ili dokumenti nisu međunarodno priznati ili je u pitanju problem da se neki podaci trebaju ispraviti, a ne postoji mogućnost da otputuju i riješe te stvari.

Drugi dio populacije, kaže Gagné, su izbjeglice iz Hrvatske koji su u Bosni i Hercegovini, ali trenutno su u nekom pravnom limbu jer nikada nisu bili u mogućnosti regulirati svoj status u zemlji.

Rješenje za ta pitanja vidi u tome da se sve zainteresirane strane udruže budući da su vlasti u BiH 2019. godine zajedno s drugim državama dale obećanja da će učiniti sve da iskorijene slučajeve apatridije do 2024. godine.

– Određeni napredak je već postignut. Usvojeni su potrebni amandmani i taj zakon je već na snazi od februara ove godine. To će svakako pomoći posebno ljudima koji su rođeni u inostranstvu, a koji ne posjeduju potrebne dokumente o tačnom datumu i mjestu rođenja – Gagné.

Predstavnica UNHCR-a u BiH Lucie Gagné stoga izražava nadu će se usvojiti plan rada oko kojeg će se složiti sve strane i dostići zadani cilj do 2024. godine.

– Ali ako ćemo biti iskreni, u ovom konkretnom slučaju radi se o samo 150 ljudi, i zašto se ne bismo mogli potruditi da sve te slučajeve riješimo do kraja 2022. godine. Time bi BiH postala prevodnica u regionu pa čak i u Evropi kao država koja je u potpunosti riješila to pitanje – naglašava Gagné.

UNHCR je uključen u rješenje tog pitanja u BiH na različitim nivoima već duži niz godina, pružali su podršku kako bi se uobličio pravni okvir nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Uz njihovog partnera “Vaša prava” pružali su besplatnu pravnu pomoć za ljude koji su u riziku da se nađu u situaciji apatridije, a organizirali su i brojne okrugle stolove kako bi se razmijenila mišljenja i usvojile najbolje prakse.

Ova UN-ova organizacija predano radi na podizanju svijesti kako bi se osiguralo da svi razumiju koliko je važno posjedovanje radnog lista i državljanstva te Gagné najavljuje da će UNHCR nastaviti biti angažiran kao i da bh. vlasti mogu računati na njihovu podršku.

– Ulažući napore i pružanjem pravne pomoći 1.795 osobe riješile su svoju situaciju u BiH i to je veliki korak koji je država napravila. Preostalo je još samo 150 osoba koje trebaju riješiti pitanje apatridije i potrebna je samo volja svih zainteresiranih strana da se to i dogodi – zaključila je u razgovoru za Fenu predstavnica UNHCR-a u BiH Lucie Gagné

Apatridnost se javlja iz različitih razloga uključujući sukob različitih zakona, upravnih praksi, diskriminaciju i nedostatak upisa činjenice rođenja, ukidanja državljanstva i odricanje te nastaje kao posljedica raspada državnih zajednica, što je jedan od najčešćih razloga za osobe bez državljanstva u BiH.

Danas apatridnost još predstavlja značajan problem koji utječe na oko 10 miliona ljudi širom svijeta koji nemaju državljanstvo te se zbog toga nalaze u pravnom limbu.

LIDER