“U BiH sam imala platu 1200 eura, a u Hrvatskoj 3.000 eura. Dobila sam i namješten stan”

Inovativna metoda grada Križevaca u Hrvatskoj da osigura svojim građanima kvalitetnu medicinsku njegu, kojom Grad doplaćuje ljekarima novac za veću plaću, pokazala se dobitnom. Dok većina gradova u Hrvatskoj, pa i znatno većih od Križevaca, nikako ne izlazi na kraj s krizom ljekarskog kadra, Križevčani su se našli način da riješe problem. Ovih su dana doveli i drugu ginekologinju, te sad imaju dva, što je optimalno za veličinu grada.

Riješili problem

Prema istom principu, križevački su mališani dobili pedijatra. Svako od angažovanih ljekara od Grada je dobio stan i po 13.000 eura jednokratno na račun, što je Grad s porezima po ljekaru koštalo 14.900 eura. Ukupno su, dakle, ljekare sufinansirali s gotovo 45.000 eura i riješili problem.

Ginekologinja Slavica Kozminčuk Horvat preselila se iz Bosanske Gradiške u Križevce, počela raditi u Domu zdravlja i nema namjeru otići. Tako je Grad svojim jedinstvenim načinom privlačenja ljekara, u roku kraćem od godinu dana, doveo tri specijaliste, dvije ginekologinje i pedijatra.

Za zdravlje građana posegnuli su u gradsku blagajnu i svakome od njih doplatili godišnje po nešto više od 13.000 eura. Kako je za Jutarnji list dolaskom prve ginekologinje Dunje Vrtiprah Buhinjak u januaru pojasnio križevački gradonačelnik Mario Rajn, na ideju su došli nakon jedne – ankete.

-Provedena je anketa među ljekarima čiji su rezultati pokazali da bi za 3.000 eura plaće radije ostali u Hrvatskoj, nego i za veću plaću otišli u inostranstvo. Stoga smo mi odlučili ponuditi ljekaru doplatu do tog iznosa, a što je u vrijeme raspisivanja javnog konkursa bilo nešto manje od 10.000 kuna mjesečno. Uz porez nas je to stajalo 160.000 kuna, ali to je najbolje uložen novac – rekao je tada gradonačelnik, a isto vrijedi i sada. Osim što su u međuvremenu kune zamijenili euri.

Svaka osigurana žena u Hrvatskoj starija od 12 godina ima pravo upisa kod ginekologa. A prema još aktuelnim podacima, čak 250.000 žena nema odabranog ljekara. Prema zvaničnim podacima, zaključno s decembrom 2022. u Hrvatskoj je bilo ugovoreno 277 ginekoloških ordinacija, timova, čak 58 manje nego što ih je potrebno. Pritom je prosječna dob ginekologa 64 godine, dakle pred penzijom.

I dok se, dakle, ginekologe “traži svijećom”, Križevčanke sad imaju dvije ginekologinje, koliko im i treba. Svaka doktorica dnevno primi 20-ak pacijentica. To znači da je ginekologinja Vrtiprah Buhinjak prije dolaska kolegice sama pregledavala i do 30-40 žena na dan. Zato je i ona sada odahnula.

Doktorica Slavica Kozminčuk Horvat završila je medicinu u BiH, specijalizirala u Hrvatskoj, gdje se i udala, no Ljekarska komora donijela je odluku prema kojoj joj je za rad u Hrvatskoj valjalo položiti velik broj ispita razlike. Odustala je, vratila se u Bosnu te sa suprugom pet godina održavala brak na daljinu.

Stručni ispit

-Svake sam godine nekoliko puta zvala Komoru i pitala je li se nešto promijenilo, odgovarali su mi da će se promijeniti ‘jedino ako BiH uđe u Evropsku uniju‘. No, kad je počeo rat u Ukrajini, negdje sam pročitala da je ukrajinskim ljekarima omogućen rad samo uz priloženu diplomu i polaganje stručnog ispita. Bez ikakvih dodatnih ispita razlike. Pa sam opet zvala i rekli su mi neka pošaljem dokumente, poslala sam ih i od svih silnih ispita koji su trebali dotad, trebala sam položiti samo stručni, opći ispit i na konkursima tražila posao.

Naišla sam na oglas za Križevce, javila bih se na njega s poticajima ili bez njih. Već prvi kontakt s direktoricom Doma zdravlja Križevci bio je obećavajući. Za izdavanje licence trebalo je proći pet mjeseci, predala sam zahtjev u maju. Dobila sam licencu i posao i preselila se u Križevce – rekla je doktorica. Nakon pet godina ona i suprug ponovno će živjeti zajedno, jer će se i on uskoro doseliti u stan koji su dobili od Grada na besplatno korištenje i putovati svakodnevno na posao u Zagreb.

Mislila da će u podstanare, a dobila i stan

Kad se liječnica javila na oglas, mislila je da će u podstanare, nije znala da i stan ulazi u ugovor o radu. Kad su naumili pronaći potrebne ljekare, u Križevcima su im odlučili priuštiti novi početak bez brige o elementarnim životnim pitanjima.

Uz neto plaću, koja s gradskim dodatkom iznosi 3000 eura (Grad svoj dio isplaćuje jednokratno) i namješten stan, odluke se donose lakše. Da Hrvatska ljekarska komora nije otežavala zapošljavanje bosanskim ljekarima bez gomile ispita razlike, moguće je da se ne bi ni našla u velikoj krizi manjka ljekara.

-Plaća u BiH iznosila je 2400 konvertibilnih maraka, što je 1200 eura, pa je ovaj iznos značajna razlika. Bosna čak više nije ni toliko jeftinija u odnosu na Hrvatsku, cijene u trgovinama su se dosta izjednačile s hrvatskima.

-Ne da mi se više seliti i želim stvoriti napokon dom sa suprugom. Vjerujem da će to biti ovdje, u Križevcima. Grad mi se sviđa, uređen je, sve je na pješačkoj udaljenosti i pri ruci, Zagreb je blizu, što je važno zbog suprugovog posla. Mislim da smo našli dom – zaključila je dr. Slavica Kozminčuk Horvat.