U BiH stiže svjež novac: Svjetska banka i MMF šalju nam puno novca

Pridruži se Viber grupi 072info, do najvažnijih vijesti samo jednim klikom: KLIKNI OVDJE
MARKETING
Dozvoljeno preuzimanje dijela teksta uz obavezno navođenje i linkanje izvora odnosno da se kompletan tekst može pročitati na portalu “072info”.

Svjetska banka upravo radi analizu stanja u BiH kao dio pripreme za izradu nove strategije pristupa BiH, istaknula je šefica Ureda Svjetske banke u BiH Tatjana Proskurjakova. Naglasila je da je BiH zemlja potencijala koji se treba iskoristiti da bi se privukle nove investicije, otvarala radna mjesta i kako bi ljudi bolje živjeli.

Vijeće ministara BiH će u suradnji s entitetskim vladama i međunarodnim partnerima pripremiti paket socio-ekonomskih reformi s ciljem poboljšanja konkurentnosti bh. ekonomije i životnog standarda građana BiH. Svjetska banka je partner BiH i želi pomoći sa svojom ekspertizom, kreditnim linijama i fondovima, istaknula je šefica ureda Svjetske banke u BiH.

“Svjetska banka upravo radi analizu stanja u BiH kao dio pripreme za izradu nove strategije pristupa Bosni i Hercegovini. Ova zemlja ima potencijala koji se treba iskoristiti da bi se privukle nove investicije, otvarala radna mjesta i ljudi živjeli bolje” – kazala je Tatiana Proskuryakova, šefica Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.

“Fokus rada Vijeća ministara BiH je ekonomija, prvenstveno poboljšanje poslovnog okruženja koje bi potaklo nove investicije i otvaranje radnih mjesta. Od Svjetske banke očekujem aktivnu pomoć i ekspertizu, posebno podršku vladama entiteta gdje će se realizirati veći dio reformskih zahvata koji su u vezi sa registracijom i radom poslovnih subjekata” – objasnio je Denis Zvizdić, predsjedavajući VM BiH. Proskurjakova se sastala s federalnom ministricom financija Jelkom Milićević. Ministrica je naglasila kako Svjetsku banku vidi kao dugoročnog partnera jer ova vlada želi stvoriti okruženje gdje će se poslovati, raditi na procesu reformi kako bi BiH izašla iz krize i postala financijski stabilna država.

“Bosna i Hercegovina je za Svjetsku banku značajan prioritet, pogotovo što se stvari u BiH kreću naprijed, i mi želimo biti dio procesa napretka. Svjetska banka može pružiti pomoć BiH, posebno u oblastima upravljanja dugom i otplate javnog duga” – kazala je Tatiana Proskuryakova.

Nužno je nastaviti rad na strukturalnim reformama na svim razinama vlasti, i tempo mora biti ubrzan, naglasila je Proskurjakova nakon sastanka s državnim ministrom financija Vjekoslavom Bevandom. Ministar Bevanda naglasio je da je u Ministarstvu financija i trezora BiH u završnoj fazi priprema Nacrta zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2015. godinu. Nastavak projekta sa Svjetskom bankom bio od velike koristi za sve razine vlasti u BiH, kazao je Bevanda.

„Opredijeljeni smo da radimo na unapređenju konkurentnosti ekonomije i provedbi reformi koje će dovesti do povoljnijeg poslovnog okruženja i privlačenja inozemnih investicija” – kazao je Vjekoslav Bevanda, ministar financija BiH.

Proskuryakova je naglasila da je trenutno u fokusu djelovanja priprema za Proljetni sastanak Svjetske banke koji će se održati idućeg tjedna u Washingtonu.

Povlačenje četvrte tranše MMF-a u iznosu od 300 milijuna eura neće riješiti problem budžetskih deficita u BiH , samo će pomoći u izvršenju tekućih obveza, smatraju ekonomski stručnjaci. Budući da su deficiti entitetskih proračuna znatno veći od iznosa novca koji će stići od MMF-a, proračunske rupe morat će se pokriti iz drugih izvora.

Deficit federalnog proračuna iznosi 680 milijuna KM. Plan je da se ova sredstva nadomjeste sredstvima MMF-a, Svjetske banke, te sredstvima od emisije obveznica i trezorskih zapisa. Od četvrte tranše MMF-a, 200 milijuna eura trebalo bi da ide Federaciji, a 100 milijuna RS-u. Pomoć MMF-a je neophodna, ali nedovoljna da se riješi problem proračuna, smatraju ekonomski stručnjaci.

“MMF zahtijeva provođenje reformi koje su u interesu građana ove zemlje. I ako već moraju da uzimaju kredit, iako bi najbolje bilo da ne moraju, ali ako već moraju, onda je najbolje da je to MMF jer će on natjerati Vlade da urade neke reforme, npr. reformu radnog zakonodavstva”, kazao je Muris Čičić, ekonomski stručnjak. Našoj zemlji ne treba dodatno zaduživanje, smatra ekonomistica Svetlana Cenić. Umjesto toga, ističe, Vlade bi trebale raditi na otvaranju novih radnih mjesta.

“Onaj ko uživa pare od MMF-a odriče se kreiranja svoje ekonomske politike i odriče se kontrole nad svojim financijama i za sve ostalo morat će pitati MMF. Ne mogu da shvatim politiku koja i dalje ide i srlja u to ‘ajmo se zadužiti, ‘ajmo krpiti, neko će to vraćati i da niko ne govori gdje je istraživanje i razvoj, gdje je nova tehnologija, gdje je novi proizvod”, kazala je Cenić. Suradnja s MMF-om je nužna za izvršavanje svih proračunskih obveza, slažu se premijeri Federacije i RS.

“Mislim da mi tu imamo razumijevanje predstavnika MMF-a i da su i oni u krajnjem slučaju inicirali jedan takav pristup, jedan takav nastup s naše strane”, kazala je Željka Cvijanović, premijerka RS.

“Ne radi se o ugovaranju novih, nego o potvrđivanju starih i nekom otvaranju vrata za komforniji pristup MMF-u i međunarodnim organizacijama koji bi nam omogućili stabilniju socijalnu situaciju i relaksiranu socijalnu situaciju za vrijeme dok radimo ekonomske reforme”, kazao je Fadil Novalić, premijer FBiH.

Federalni proračun manji je za 141 milijun maraka od prošlogodišnjeg. Ukupan iznos vanjskog duga Federacije iznosi 989 milijuna maraka. Što veći dug i veća vanjska otplata, sve manje novca dolazi do općina i kantona, tvrdi Cenićka.

“Ja već dvije godine upozoravam opštine šta će im se dešavati i evo sve manje je prihoda. Postavljam pitanje, ko će to namiriti. Ovo je krkljavina samo entitetskih budžeta, šta ćemo sa ostalima, od čega će se živjeti, kako uopšte preživljavati”, ističe Cenićka. “Premda u našoj javnosti MMF ne uživa veliku popularnost, smatra se da se radi o instituciji koja na neki način zarobljava zemlje kojima posuđuje novac, međutim objektivno sredstva iz MMF-a su najpovoljnija sredstva, ako gledate kolika je kamatna stopa, koliki je grejs period onda su ta sredstva daleko superiorno povoljnija nego ostali izvori”, kazao je Muris Čičić. U iščekivanju četvrte tranše MMF-a, očekivanja dviju entitetskih Vlada su da će MMF ponuditi fleksibilnije i duže vremenske rokove u odnosu na dosadašnje aranžmane. Zaduživanje nije trajno rješenje, mišljenja su analitičari, jer sav teret otplate duga pada na građane. Umjesto novih zaduženja vlade bi trebale napraviti ozbiljne rezove, smatraju stručnjaci. Prvenstveno je potrebno smanjiti javnu upravu, a potom urediti socijalna davanja. Istovremeno, slažu se da smanjenju administracije mora prethoditi otvaranje novih radnih mjesta jer bez toga bi smanjenje broja uposlenih u javnoj upravi bilo kontraproduktivno, odnosno rezultiralo bi smanjenjem ukupne potrošenje što bi dovelo do pada ekonomske aktivnosti.

TV1

GODISNJICA
MARKETING