U BiH tek tri posto zaštićenih prirodnih područja

Kada neće država, onda moraju građani. Da bi povećali postotak zaštićenih prirodnih područja i osigurali održivo upravljanje prirodom, nekoliko nevladinih organizacija iz Žepča, Maglaja i Zavidovića, uz podršku Vlade Švedske i Centra za promociju civilnog društva iz Sarajeva, u okviru Prve konferencije o zaštiti biodiverziteta u ZDK-u iniciralo je više mjera. Ilustracije radi, u zemljama EU postotak zaštite prirodnih područja je viši od 40 posto. U našoj zemlji tek tri posto, a u ZDK-u dvostruko manje. 

Uz povećanje broja zaštićenih prirodnih područja potrebno je osnivanje javne ustanove za zaštićena područja ZDK-a zadužene za upravljanje, smatraju inicijatori UG „Fojničani“ iz Maglaja, kao i njihovi partneri PD „Vis“ iz Žepča i sportski i naučno-istraživački klub „Atom“ iz Zavidovića. Na području ZDK-a ima samo jedno zaštićeno područje – spomenik prirode „Tajan“, koji obuhvata 1,5 posto teritorije. 

„Zaštićena područja su jedan od najboljih načina konzervacije prirode. Tako smo mi došli na ideju da napravimo taj projekat, odnosno zagovaramo nova zaštićena područja u ZDK-u jer zaista svi znaju koliko smo bogati prirodom, koliko je raznovrstan naš biodiverzitet”, navodi Besim Gurda, voditelj projekta zagovaranje novih zaštićenih područja u ZDK-u. 

„To je jako malo. Preporuke EU su minimalno 10 posto. Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Njemačka imaju čak oko 40 posto svojih zaštićenih teritorija. Mi u BiH nemamo ni tri posto”, ističe Davor Šupuković, sekretar UG Fojničani, Maglaj. 

Iako je više od 64 posto teritorije ZDK pokriveno šumom od 2008. godine, kada je spomenik prirode „Tajan“ dobio status  zaštićenog područja na ovom planu se više ništa nije uradilo. Stoga je ova akcija lokalnih udruženja i globalno veoma važna.  

„Svaka lokalna inicijativa i svaki projekat koji za rezultat može da ima unaprjedjenje procenta zaštite odredjenog područja je od velikog značaja”, naveo je Adi Habul, viši stručni suradnik pri Fondu za zaštitu okoliša FBiH. 

Inicijatori smatraju da trenutno u ZDK najmanje deset prirodnih područja zaslužuje da bude proglašeno zaštićenim. Medju njima su i planina Zvijezda kod Vareša, pećina Megara kod Maglaja, Matinski vis kod Žepča, Babina-Tvrtkovac uključujući i Smetove kod Zenice i druga. 

„Ovdje su s nama prijatelji koji s nama rade, izviđači, i ‘Eko Tvrtkovac’, koji su partneri na ovom projektu i nadamo se da ćemo uspjeti u ovom da Zeničani konačno mogu da prodišu”, kaže Merim Berberović, asistent na projektu zaštićenog područja Babina-Tvrtkovac, Zenica. 

„24 endemične vrste biljaka, 14 vrsta kukaca endemičnih, evo 14 vrsta šišmiša sa zadnjeg istraživanja itd, najvjerovatnije i nova vrsta gljive. Znači puno toga novoga i puno toga što zavrjedjuje zaštitu na ovom području. Mi smatramo da to treba tako uraditi, zagovaramo da to bude pa nadamo se da ćemo u tome i uspjeti”, pojašnjava Mirko Matijević, predsjednik PD Vis, Žepče. 

Činjenica da je i u ovoj oblasti naša zemlja na samom začelju Evrope, inicirala je podršku vodeće svjetske organizacije za zaštitu biodiverziteta World Wide Found, u kojoj smatraju da samo proglašenje odredjenog područja zaštićenim nije dovoljno. 

„A dodatno da se napravi i bolji sistem za upravljanje tim područjima. Tako da smo u nekoj toj funkciji danas da podržimo to i da zajedno s njima dalje i sa svim organizacijama koje su danas tu, nastupimo prema našim vladajućim strukturama da usvoje jednu takvu inicijativu”, kaže Milena Ljubičić, projekt menadžer pri World wide found Adria. 

Inicijativa sa konkretnim prijedlozima zaštićenih područja i pratećom dokumentacijom uskoro će biti dostavljena Skupštini ZDK-a.