ed977c92bd28bff24e632eb28503c983
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

U Bosni i Hercegovini koja ima 3,5 miliona stanovnika trenutno postoji čak pet akademija nauka i umjetnosti, a najavljuje se osnivanje još dvije!

To su Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH), Akademija nauka i umjetnosti RS, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, Međunarodna akademija nauka, umjetnosti i religije.

Nedavno je najavljeno osnivanje još dvije akademije – Bosanska akademija nauka i umjetnosti i Akademija Kralj Tvrtko.

No samo jedna, Akademija nauka i umjetnosti BiH (AnuBiH), osnovana je prije rata, baštini kontinuitet države, dok ostale djeluju kao udruženja građana. Paradoks je i da uprkos odluci Ustavnog suda BiH, ministar pravde BiH Josip Grubeša odbija ANUBiH upisati u registar.

Zemlje iz susjedstva, Hrvatska i Srbija naprimjer, imaju samo po jednu zvaničnu Akademiju nauka i umjetnosti. U Srbiji je to Srpska akademija nauka i umjetnosti (SANU), a u Hrvatskoj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Postavlja se pitanje da li je onda nama potrebno sedam akademija, odnosno koji je smisao više istih organizacija…

– Postoji zakon o Akademiji nauka i umjetnosti BiH iz 1965. godine prema kojem ANUBiH funkcioniše i prema kojem smo mi jedina legitimna Akademija nauka i umjetnosti u BiH. Akademije koje su osnovane kao udruženja ne mogu dobiti taj status. Ako država nije u stanju nas da registruje, da nas upiše u registar, kako će upisati bilo koga po bilo kom osnovu? Ne bi trebalo doći do toga da te akademije zauzimaju mjesto zvanične akademije, ali ne bi ni začudilo da se to dogodi, zato što se sve zovu slično i prave zabunu u društvu – kazao je Muris Čičić, predsjednik ANUBiH.

Ipak, smatra da osnivanje udruženja treba podržati, ako su im plemenite namjere, i ako će se baviti naukom i umjetnošću.

– Tu ima ljudi koji su na neki način, iz nekih razloga, ostali izvan ANUBiH-a, a zaslužuju da budu njeni članovi, pa kompenziraju to učešće ovim akademijama. Ali sve u svemu jeste situacija malo čudna jer u Evropi i svijetu postoji samo jedna zvanična akademija u državi. Asocijacija evropske akademije tzv. Allea priznaje samo po jednu akademiju iz države zvaničnu, a eventualno druge akademije, ako se i zovu tako, imaju drugačiji status, nisu zvanične institucije – pojašnjava Čičić.

No jasno je, potcrtava on, “da pojedini članovi akademija koje djeluju kao udruženja, su tu iz razloga da bi nekako došli do titule akademik”.

– Titula akademika se zloupotrebljava na taj način. Procedura je veoma striktna u zvaničnoj akademiji i vrlo je teško postati akademik, a u ovim drugim, koliko vidim ima ljudi koji su vrijedni i koji zaslužuju da se razmatra njihov prijem u ANUBiH, a ima ljudi za koje vidite da ne dolazi u obzir, ali su primljeni u te akademije udruženja građana iz razloga da bi popunili određeni broj mjesta, i da bi ostvarili svoje ambicije. Mogu zadovoljiti svoje ambicije, ali formalno oni nisu akademici – ističe Čičić.

Kaže da je cjelokupna situacija kojoj svjedočimo zapravo rezultat Dejtona, “luđačke košulje koja je navučena BiH, koja ne funkcioniše, ne samo u tom dijelu nego u mnogo drugim oblastima života”.

– Jednostavno je nemoguće organizovati institucije koje bi trebala jedna država da ima, i koje bi potvrđivale suverenost te države i njenu cjelokupnost. Sve ono što druge države imaju kod nas se duplira ili osniva trostruko, iz razloga što imamo tri konstitutivna naroda, pa onda svaki narod mora da ostvari svoju autohtonost. I onda s te strane imate i ovo što se dešava sa akademijom. Kad se sredi država i organizacija države, onda će se srediti i te oblasti – zaključuje Čičić.