U BiH u upotrebi veterinarski lijekovi zabranjeni u Hrvatskoj

U Federaciji su u prometu veterinarski lijekovi čija je upotreba na životinjama koje se koriste u ishrani ljudi – zabranjena u Hrvatskoj. U Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kažu da nisu imali izbora nego izdati odobrenja za promet, jer upotreba tih lijekova nije zabranjena u našoj zemlji. Zabranu može donijeti samo Ured za veterinarstvo BiH, a oni još nisu reagirali. O svemu ih je obavijestila Federalna veterinarska inspekcija.

Tablete i bolusi NILZAN te tablete i granule NILVERM kao i lijek PLIVACOR, namijenjeni za liječenje parazitskih oboljenja kod životinja, u Hrvatskoj su zabranjeni za primjenu kod onih životinja koje se koriste u prehrani ljudi. Ipak, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izdalo im je odobrenje za stavljanje u promet.

“Zabranu u BiH donosi Ured za veterinarstvo, kod nas ne postoji takva naredba. Ne postoji nijedan zakonski temelj da kažemo da ne možemo registrirati takav lijek”, tvrde u Ministarstvu.

U Uredu za veterinarstvo BiH danas bez odgovora. Direktor je, navodno, van zemlje, nedostupan za komentare. A i njima je upućen ovaj dopis Federalne veterinarske inspekcije. Od nadležnih inspektori traže “dokaze da se navedeni lijekovi nalaze u prometu u zemlji proizvođača Republici Hrvatskoj te dokaz od proizvođača da je lijek tokom upotrebe neškodljiv, s obzirom na to da je kao štetan zabranjen u zemlji proizvođača.

“Čim su zabranjeni za korištenje kod životinja, znači da je nekim studijama dokazano da oni moraju biti izbačeni iz korištenja”, kaže Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

U Federalnom ministarstvu kažu da ne znaju za naredbu hrvatskog ministarstva jer su, prema zvaničnim njima dostupnim evidencijama, sva tri lijeka registrirana i u Hrvatskoj. Dodaju da nikada nisu dobili pritužbe na nuspojave bilo kojeg od ovih lijekova.

“U rješenju piše za koje životinje i u kojem periodu se koristi. Nilzan se npr. ne može primjenjivati na životinjama koje daju mlijeko za javnu potrošnju”, kaže se u Ministarstvu.

To, ipak, ne znači da se neće primjenjivati kod životinja, čije meso će kasnije biti korišteno u ljudskoj ishrani. Istovremeno, niko ne može kontrolirati vlasnike životinja hoće li te lijekove koristiti u skladu sa uputstvima, jednako kao što ne možete natjerati ljude da lijekove za vlastitu upotrebu koriste u skladu sa liječničkim receptima.

U svakom slučaju, Ured za veterinarstvo BiH i nadležno federalno ministarstvo će morati reagirati. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog tvrdnje federalnog inspektora da postoji osnovana sumnja za počinjenje krivičnog djela iz člana 160 Krivičnog zakona Federacije – unošenje opasnih materija u Federaciju, za što je predviđena kazna do 3 godine zatvora.

federalna.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE