U BiH veliki broj oboljelih od poremećaja štitnjače

Uloga štitnjače je zapravo regulacija metabolizma svih stanica, s tim da molekule hormona djeluju kao “pogonsko gorivo” za rad tih stanica i važne su za procese nastanka energije u njima koja je potrebna za njihov rad, procese sinteze proteina, te rast stanica. 

A uloga hormona štitnjače je sveobuhvatna i djeluje na sve stanice. O važnosti zdravlja štitne žlijezde i njenim poremećajima razgovarali smo s prim. dr. Renatom Milardović, šeficom PET/CT odjela Klinike za nuklearnu medicinu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Patologija bolesti štitnjače je mnogo češća u ženskoj populaciji, a najčešća bolest je hipotireoza, usporen rad štitnjače, iako se često javlja i slučaj pojačanog lučenja hormona štitnjače hipertireoze.

“Oba ova poremećaja imaju istu osnovu, a to je promjena u imunološkom sustavu gdje se događa situacija da on ne prepoznaje stanice štitnjače, te ih u jednom trenutku počne prepoznavati kao strane stanice u tijelu i na njih počne producirati antitijela koja onda ometaju rad štitnjače”, objašnjava dr. Milardović. “Problem u dijagnostici poremećaja lučenja hormona štitnjače je činjenica da su simptomi, kako hipotireoze tako i hipertireoze, poprilično nespecifični i nekarakteristični tako da mogu ne samo imitirati ostala oboljenja nego postojati i usporedno s drugim oboljenjima”, objašnjava dr. Milardović.

Najučestaliji simptomi hipotireoze (nedostatka hormona štitnjače) su cjelokupna usporenost organizma, osjećaj hladnoće, dobitak kilograma, opstipacija, osjećaj nadutosti, umor, depresija, promjene u menstrualnom ciklusu i sl. Hipotireoza u velikoj mjeri može utjecati i na mogućnost začeća stvarajući sterilitet, kao i povećati učestalost spontanih pobačaja. S druge strane, simptomi hipertireoze (pojačanog rada štitnjače) su nervoza, promjene u ponašanju, drhtanje ruku, lupanje, ubrzan i neravnomjeran rad srca, prekomjerno znojenje, gubitak tjelesne težine itd.

“Upravo zbog nespecifičnosti simptoma, jedini pravi način otkrivanja eventualnog oboljenja praćenog usporenim ili pojačanim radom štitnjače je laboratorijski nalaz koji će odrediti razinu hormona štitnjače u krvi”, navodi dr. Renata Milardović. Liječenje poremećaja u smislu nedostatka hormona štitnjače rješava se sintetičkim hormonima, tzv. supstitucijskom terapijom koja za cilj ima nadomještanje prirodnih hormona štitnjače.

“Točna doza bi trebala u potpunosti anulirati simptome, oni bi trebali ili potpuno nestati ili se smanjiti. Međutim, postoji određena skupina pacijenata kod kojih se to ne događa”, navodi dr. Milardović i dodaje kako pojedine osobe imaju smanjenu osjetljivost na sintetičke hormone štitnjače, tako da liječnici svojim pacijentima moraju prilagoditi dozu lijekova koja je iz tog razloga uvijek individualna. Akutni i kronični stres djeluju na žlijezde s unutarnjim lučenjem, pa tako i na štitnjaču, posebno na hipotalamus, nadbubrežnu žlijezdu i štitnjaču.

“Stres remeti metabolizam šećera i hormona kortizola, dovodi do pada aktivnog hormona štitnjače u krvi, te osjetljivosti stanica na hormone štitnjače. To se manifestira kao hipotireoza bez stvarnog oštećenja stanica štitnjače. Svaki stres, posebno kronični, kojem smo izloženi u svakodnevnom životu, disregulira imunološki sustav koji se poremeti, što može dovesti do pojave autoimunih bolesti kao što je Hashimotov sindrom koji pogađa štitnjaču”, objašnjava dr. Milardović.

Pod djelovanjem stresa u organizmu može doći do brojnih poremećaja. Kao prva preporuka nakon otkrivanja autoimunih bolesti preporučuje se promjena životnog stila. “Stres je nemoguće ukloniti iz života, ali ga je potrebno barem minimalizirati. Potrebno je paziti na redovit san, uvesti bilo koju vrstu tjelovježbe, izbjegavati stresne situacije tendenciozno, regulirati prehranu, izbjegavati bijeli šećer i brašno, te paziti da se unose suplementi – vitamini, minerali i jod koji je neophodan za rad štitnjače”, navodi dr. Milardović.

Ona ističe kako je broj oboljelih od bolesti štitnjače u BiH veliki. “Mi se referiramo na broj novootkrivenih hipotireoza s obzirom da svakog ponedjeljka primamo pacijente na prvi pregled. Ne pokrivamo samo Sarajevsku županiju, nego nam dolaze i pacijenti iz drugih županija, tako da možemo reći kako je stanje hipotireoze jako često u našoj zemlji”, navela je naša sugovornica.

Dodala je kako imaju i veći broj pacijentica koje im upućuju ginekolozi i obično su to žene s učestalim spontanim pobačajima ili one koje se liječe od sterilnosti s obzirom da je dokazano kako promjene hormona štitnjače mogu dovesti do problema sa začećem i održavanjem trudnoće. Karcinomi štitne žlijezde najčešće rastu kao čvorići, patološke nakupine stanica u samoj štitnjači, i dok ne dosegnu određenu veličinu, ne daju nikakve simptome.

Najčešće se otkrivaju ultrazvučnim pregledom štitnjače, CT pregledom vrata ili ih pacijenti otkriju dodirom. Dr. Renata Milardović ističe kako karcinomi štitnjače nisu tako česti u općoj populaciji kao drugi karcinomi, međutim, njihova učestalost u svijetu raste brže u odnosu na učestalost drugih karcinoma.

“Smatra se da razlozi potječu iz okoliša s obzirom da su faktori rizika za pojavu karcinoma štitnjače vanjsko zračenje područja vrata ili su vezani za nasljeđe. Moja preporuka za sve pacijente koji su u obitelji imali karcinom štitnjače ili, pak, autoimuna oboljenja štitnjače koja su nasljedna, je da naprave ultrazvučni pregled štitnjače i dođu u Kliniku na daljnje preglede”, navodi dr. Milardović i dodaje kako su na Klinici za nuklearnu medicinu na raspolaganju sve dijagnostičke i terapijske metode kao i u svjetskim centrima za oboljenja štitnjače.

Tu je i Odjel za radionuklidnu terapiju koji je otvoren 2013. godine i na njemu se primjenjuje radioaktivni jod koji se za liječenje poremećaja štitnjače, između ostalog i karcinoma, koristi još od šezdesetih godina prošlog stoljeća. I iako su oboljeli od karcinoma štitnjače najčešće žene iznad 40 godina, on se zna javiti i kod mladih pacijenata, pa i u pedijatrijskoj populaciji. “Kada je riječ o karcinomu štitnjače, dobra vijest je da se on u ranoj fazi uspješno tretira, te da je stupanj smrtnosti nizak. Važno je redovito dolaziti na kontrolu. Mi te pacijente pomno pratimo, tako da u suštini nema bojazni za loše ishode”, navodi dr. Milardović.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE