U brojnim gradovima BiH kvalitet zraka jako loš: Kakanj u posljednje vrijeme sve više bilježi prekoračenje sumpor-dioksida

Dok se grijna sezona još nije zahuktala, dotle je zrak u većini gradova BiH lošeg kvaliteta. Praktično, samo se smjenjuju kategorije „zagađeno“, „ vrlo zagađeno“, ali i „izuzetno zagađeno“.

Mjerne stanice Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) i u petak su pokazivale visoke nivoe onečišćenja zraka, pa, čak, i tamnocrvene oznake, odnosno „vrlo zagađeno“, kao što je na pojedinim mjernim mjestima u Sarajevu do Kaknja koji je označen ljubičastom bojom, a što označava izuzetno zagađen zrak.

Prema riječima Enisa Krečinića, stručnjaka Centra za životnu sredinu FHMZ-a, dva ključna faktora, odnosno glavni izvori zagađenja su kućna ložišta u zimskom periodu i saobraćaj. To je manje-više svugdje isto, ali pored toga imamo faktor industrijske i energetske proizvodnje kao što je u sredinama poput Tuzle, Kaknja, Zenice i slično.

U Sarajevu, s druge strane, imamo velik broj kućnih ložišta koja su dominantan izvor zagađenja u zimskom periodu. Gotovo je, kaže, uobičajena pojava u ovom periodu kada dolazi do specifičnih meteoroloških prilika.

Dakle, usljed stabilnih vremenskih uslova kada dolazi do pojave temperaturnih inverzija, što se u narodu najčešće prati kao magla, a što je normalna prirodna pojava, u tim uslovima kada nema vjetra, ni strujanja zraka sve što se ispusti iz dimnjaka i auspuha vozila i slično osjeti se u sloju koji je nizak i jako brzo dođe do prekomjernih vrijednosti zagađenja.

Upozorava na ozbiljnost situacije u BiH, kada je riječ o kvaliteti zraka te ukazuje da to nije samo tehničko, već društveno pitanje. Nažalost, u Kaknju u posljednje vrijeme jako često imamo prekoračenje sumpor-dioksida, koji je, znamo, štetan gas i koji ima svoj utjecaj na ljudsko zdravlje.

Iako je, dodaje, Zakon o zaštiti zraka usvojen prošle godine, praktično, svaki kanton treba donijeti plan upravljanja kvalitetom zraka. Tom problemu se treba prići sistematski i to se, naravno, ne može riješiti preko noći, ali mi godinama pričamo o tome.

Činjenica je da rješenje iziskuje značajna finansijska sredstva, ali, neophodno je promijeniti i naše navike, mentalitet, jer, naprimjer, u Evropi su davno zabranili upotrebu uglja kao energenta u kućama, ali i drveta. Građani se trebaju stimulisati da pređu na ekološki prihvatljivije izvore energije.

U ljetnom periodu su rijetke akcidentne situacije. Krečinić navodi kako se zna desiti da imamo nanose saharskog pijeska i skokove vrijednosti prašine, kao i prekoračenja ozona u ljetnom periodu, što je, govori, karakteristično i za Hercegovinu zbog jakog sunčevog zračenja.

Ljekari upozoravaju da i kratkotrajna izloženost visokoj koncentraciji sumpor-dioksida može izazvati probleme sa disanjem, iritaciju očiju, nosa i grla, pogoršanje astme i bronhitisa, te kardiovaskularne tegobe. Posebno ugrožene kategorije su djeca, starije osobe, trudnice i hronični bolesnici.

Dok se grijna sezona još nije zahuktala, dotle je zrak u većini gradova BiH lošeg kvaliteta. Praktično, samo se smjenjuju kategorije „zagađeno“, „ vrlo zagađeno“, ali i „izuzetno zagađeno“.

Mjerne stanice Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) i u petak su pokazivale visoke nivoe onečišćenja zraka, pa, čak, i tamnocrvene oznake, odnosno „vrlo zagađeno“, kao što je na pojedinim mjernim mjestima u Sarajevu do Kaknja koji je označen ljubičastom bojom, a što označava izuzetno zagađen zrak.

Prema riječima Enisa Krečinića, stručnjaka Centra za životnu sredinu FHMZ-a, dva ključna faktora, odnosno glavni izvori zagađenja su kućna ložišta u zimskom periodu i saobraćaj. To je manje-više svugdje isto, ali pored toga imamo faktor industrijske i energetske proizvodnje kao što je u sredinama poput Tuzle, Kaknja, Zenice i slično.

U Sarajevu, s druge strane, imamo velik broj kućnih ložišta koja su dominantan izvor zagađenja u zimskom periodu. Gotovo je, kaže, uobičajena pojava u ovom periodu kada dolazi do specifičnih meteoroloških prilika.

Dakle, usljed stabilnih vremenskih uslova kada dolazi do pojave temperaturnih inverzija, što se u narodu najčešće prati kao magla, a što je normalna prirodna pojava, u tim uslovima kada nema vjetra, ni strujanja zraka sve što se ispusti iz dimnjaka i auspuha vozila i slično osjeti se u sloju koji je nizak i jako brzo dođe do prekomjernih vrijednosti zagađenja.

Upozorava na ozbiljnost situacije u BiH, kada je riječ o kvaliteti zraka te ukazuje da to nije samo tehničko, već društveno pitanje. Nažalost, u Kaknju u posljednje vrijeme jako često imamo prekoračenje sumpor-dioksida, koji je, znamo, štetan gas i koji ima svoj utjecaj na ljudsko zdravlje.

Iako je, dodaje, Zakon o zaštiti zraka usvojen prošle godine, praktično, svaki kanton treba donijeti plan upravljanja kvalitetom zraka. Tom problemu se treba prići sistematski i to se, naravno, ne može riješiti preko noći, ali mi godinama pričamo o tome.

Činjenica je da rješenje iziskuje značajna finansijska sredstva, ali, neophodno je promijeniti i naše navike, mentalitet, jer, naprimjer, u Evropi su davno zabranili upotrebu uglja kao energenta u kućama, ali i drveta. Građani se trebaju stimulisati da pređu na ekološki prihvatljivije izvore energije.

U ljetnom periodu su rijetke akcidentne situacije. Krečinić navodi kako se zna desiti da imamo nanose saharskog pijeska i skokove vrijednosti prašine, kao i prekoračenja ozona u ljetnom periodu, što je, govori, karakteristično i za Hercegovinu zbog jakog sunčevog zračenja.

Ljekari upozoravaju da i kratkotrajna izloženost visokoj koncentraciji sumpor-dioksida može izazvati probleme sa disanjem, iritaciju očiju, nosa i grla, pogoršanje astme i bronhitisa, te kardiovaskularne tegobe. Posebno ugrožene kategorije su djeca, starije osobe, trudnice i hronični bolesnici.