U FBiH 622 prekršaja i više od milion KM kazni zbog nepoštivanja epidemioloških mjera

Izborna kampanja pred Lokalne izbore u našoj zemlji zvanično počinje danas , 16. oktobra, i trajat će do 14. novembra. Ipak, “bitka” za glasače umnogome će se razlikovati ovih izbora u odnosu na ranije izborne kampanje zbog situacije izazvane pandemijom. Čini se kako će političke partije sada više nego ikada hrliti u online svijet kako bi izborile svoje glasove.

Dok entitetski krizni štabovi pozivaju stranke da se suzdrže od velikih predizbornih okupljanja kako ne bi narušili epidemiološku situaciju i pogodovali eventualnom širenju koronavirusa, društvene mreže spremne su za usijanje.

Koliko su naši političari zaista prihvatili društvene platforme kao legitimno i nužno sredstvo komunikacije i dopiranja do birača, najbolje će pokazati ovogodišnja izborna kampanja, o čemu za Klix.ba govori savjetnica za odnose s javnošću i marketing stručnjakinja Una Bejtović.

“U posljednje vrijeme često čujemo ‘Content is a king!’ odnosno ‘Sadržaj je kralj’ što se primarno odnosi na komunikaciju na društvenim mrežama. Budući da su naši političari najčešće bez suvislog smisla i sadržaja u svojim političkim komunikacijama, to se reflektira i na koncept i profil njihovog prisustva na društvenim mrežama. Za društvene mreže morate biti dinamični, otvoreni za dvosmjernu komunikaciju, kreativni, sažeti i imati svijest o ciljnoj publici. Sve što već decenijama ne nalazimo na našoj političkoj sceni. A o kontinuitetu da i ne govorim. Većinom se profili i stranice aktiviraju pred kampanju, a poslije kampanje to niko ne održava, ne proizvodi sadržaj, znači ne održava dvosmjernu komunikaciju sa svojom publikom. Svaki dan primijetim nečiji status koji opisuje kako ih je neko dodao za prijatelja/icu, a onda u inbox agitirao da glasa za nju/njega, dakle potpuno bezidejno i na nivou guerilla marketinga. Svejedno, proći će im opet, i kriminal, i bahatost, i netransparentnost, i odsustvo empatije, i nebriga o građanima i građankama”, smatra Bejtović.

Sigurno je da će kao i ranijih godina Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i slične mreže obilovati fotografijama, videosnimcima i porukama političkih stranaka i njihovih načelničkih i vijećnićkih kandidata. Međutim, sudeći prema stavu marketinških i političkih analitičara, online političke poruke često su ustvari samo promašene izborne kampanje.

Kada je riječ o prisustvu političkih stranaka i njihovih predstavnika na mrežama, moglo bi se reći da tek mali broj njih nema svoje profile. Ipak, najaktivnije su mlađe generacije kojima su društvene mreže svakodnevnica.

“Sigurno je da mlađi političari i političarke razumiju važnost društvenih mreža te da će sigurno biti agilniji i prisutniji na ovom kanalu, dok stariji nerijetko mnoga pitanja ostavljaju neodgovorenim ili je evidentno da uopće oni lično ne stoje iza svojih profila i stranica, što ostavlja jedan vrlo neautentičan utisak isprazne komunikacije”, smatra Bejtović.

S druge strane, upitno je koliko i kako birači ocjenjuju rad stranaka na društvenim mrežama i koliko ih online angažman političkih partija nagoni da preispitaju svoje odluke za koga glasati. Bejtović stoga ima nekoliko korisnih savjeta kako zaista birati i dobro izabrati.

“Na mjestu birača, kandidatima i kandidatkinjama bih pisala neke suvisle komentare, postavljala pitanja i na osnovu njihove reakcije već bi se mnogo moglo reći o toj osobi. Da li je i koliko brzo dobiven odgovor, da li je negativan komentar obrisan, da li se svakodnevno plasiraju suvisli sadržaji od mog interesa, jednostavno da li osjećam da ta osoba razumije ključne probleme u lokalnoj zajednici i da li ima kapaciteta da ih rješava, te da istovremeno o tome komunicira s onima čiju podršku očekuje. Za one koji se dvoume, zaista bih ih ohrabrila da pogledaju profile na društvenim mrežama i web stranice kandidata/kinja te da procijene koliko ponuđene informacije zaista odgovaraju stvarnoj situaciji na terenu i potrebama ljudi na toj općini”, poručila je Bejtović.

Za Lokalne izbore 2020. godine ovjereno je ukupno 30.789 kandidata i to 425 kandidata za načelnika/gradonačelnika od čega 29 žena i 396 muškaraca, 196 predstavnika nacionalnih manjina, te 30.168 kandidata za općinska vijeća/skupštine opština/gradska vijeća/skupštine grada/Skupštinu Brčko distrikta BiH. Kompletne liste možete pogledati na stranici www.izbori.ba.

Klix

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE