U Hercegovini se nalazi bunar star više od 2.000 godina koji nikad ne presušuje

U zaseoku Boljuni kod Stoca nalazi se bunar Neveš, jedan od najbolje očuvanih bunara u Hercegovini, za koji se pretpostavlja da je star više od 2.000 godina i da nikada nije presušio.
Smješten u slikovitom zaseoku Boljuni, koji pripada selu Bjelojevići, bunar Neveš jedna je od zanimljivosti okolice Stoca.
U narodu je poznat i kao “grčki bunar”, a njegovo ime Neveš ili Neva voda arhaičan je izraz za vodu koja ne presušuje.

Izgrađen od oko 1.300 kamenih blokova
Pretpostavlja se da je bunar star više od 2.000 godina, a izgrađen je od oko 1.300 kamenih blokova različitih veličina, pažljivo složenih u 20 koncentričnih redova.

Promjer njegova vrha iznosi deset metara, dok je na dnu širok tri metra. Dubok je šest metara, od čega se četiri metra odnose na zidani dio, a preostala dva nalaze se u zemlji.
Bunar su kroz povijest najviše punile jesenske kiše, a lokalnom stanovništvu sve do kraja 20. stoljeća služio je za pranje rublja i napajanje stoke.

Za Neveš se kaže da nikada nije presušio, čak ni tijekom najtežih sušnih razdoblja.

Stariji i od obližnje nekropole stećaka?
U neposrednoj blizini bunara, na udaljenosti od svega dvadesetak metara, nalazi se srednjovjekovna nekropola stećaka.
Kako prenosi portal Stolac city, povjesničari navode da su se nekoć ljudi pokapali uz vodu. Budući da se kanal kojim je kišnica dolazila do bunara proteže dijagonalno kroz nekropolu stećaka, pretpostavlja se da bi bunar Neveš mogao biti stariji od same nekropole.
Posebnu pozornost privlači i kamenica dimenzija 120 x 70 x 80 centimetara, od koje prema dnu bunara vodi 17 kamenih stepenica.

U bližoj okolici postoje još četiri bunara sličnih karakteristika, no Neveš u Boljunima najveći je i najbolje očuvan među njima.

U blizini i Hutovo blato
Nedaleko od Stoca nalazi se i Park prirode Hutovo blato, koji se prostire na površini od oko 8.000 hektara na području općina Čapljina i Stolac, piše Putni kofer.

Smješten je na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, na nadmorskoj visini od jednog do 588 metara. Kraške ponornice i površinske vode stvaraju brojna jezera, jaruge i rijeku Krupu, dok visoka razina podzemnih voda utječe na pojavu stalnih i povremenih izvora i vrela.

Krupa je glavni vodotok Hutova blata, dugačka je devet kilometara, a prosječna dubina iznosi oko pet metara. Posebna je po tome što teče u oba smjera – nizvodno i uzvodno. Kada poraste vodostaj Neretve, ona potiskuje Krupu prema njezinu izvorištu, odnosno Deranskom jezeru.