Screenshot 3 3
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
Kurbani 2021

Rekordne temperature zraka su jedan od pokazatelja globalnog zagrijavanja. Meteorolog Bakir Krajinović je u razgovoru za Klix.ba obrazložio kako se povećanje temperature odražava na svakodnevni život. Osvrnuo se i na one koji ne vjeruju u klimatske promjene.

Bosna i Hercegovina, kao i drugi dijelovi svijeta već nekoliko sedmica su pogođeni toplotnim valom. Dnevne temperature dosežu i do 40 stepeni Celzijusovih, a to je slučaj i u državama kojima nije svojstvena topla klima.

Pa je tako u Kanadi tri dana zaredom ove sedmice izmjereno čak 49,5 stepeni Celzijusovih. Nikada ranije u ovoj zemlji nije izmjerena temperatura viša od 45 stepeni. Posljedica ovoga jeste iznenadna smrt najmanje 130 Kanađana.

Temperaturni rekordi u Bosni i Hercegovini tokom juna

Meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) Bakir Krajinović je u razgovoru za Klix.ba izdvojio podatke koji govore o rekordno visokim temperaturama u Bosni i Hercegovini.

“FHMZ je registrovao šest novih temperaturnih rekorda. Ono što je zanimljivo tokom temperaturnog vrhunca, koji se desio u srijedu i četvrtak prošle sedmice, jeste da smo tri dana zaredom mjerili rekordne temperature. Ali, to se nije desilo samo jednom od početka ove godine. U februaru se to desilo u Livnu, tako da je ova godina što se tiče visokih temperatura jako interesantna za meteorologe i klimatologe”, rekao je.

Kako je kazao, na mjernoj stanici na planini Bjelašnica, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 2.067 metara, izjednačen je rekord od 22,4 stepena. Napomenuo je da je prethodna najviša temperatura ovdje izmjerena 29. juna 2006.

“Vrlo je značajno da smo na najvišoj meteorološkoj stanici imali izjednačen rekord, što ukazuje da je ovaj toplotni talas zaista bio ekstreman i intenzivan. U Bugojnu, Gradačcu i Sarajevu su nekoliko dana mjerene rekordne temperature. U Bugojnu je 23.6. je izmjereno 37,7 stepeni, što je novi rekord, a prethodni je bio 36 stepeni. U Gradačcu je 24.6. izmjereno 38,6 stepeni, a prethodni temperaturni rekord je bio 2003. kada je bilo 35,6 stepeni. U Sarajevu je 24.6. izmjereno 38,3 stepena, a prethodni je rekord je bio 2006. kada je bilo 35,9 stepeni. U Jajcu je 24.6. je izmjeren 38,1 stepen, a prethodni rekord je bio iz 2007. kada je bilo 36,9 stepeni. U Zenici je 23.6. bilo 39,6 stepeni, a ekstremno sušne 2012. bilo je 38,8 stepeni”, dodaje Krajinović.

Bakir Krajinović (Foto: Facebook Bakir Krajinović)
Bakir Krajinović (Foto: Facebook Bakir Krajinović)

Ukazao je da su tokom posljednjeg toplotnog vala nadmašeni temperaturni rekordi sa više od jednog stepena, a to je ocijenio izuzetno visokim. Koliko je to nezanemarljivo izdvojio je primjer mjerne stanice u Gradačcu.

“Od deset najviših temperatura npr. na stanici u Gradačcu, četiri su izmjerene tokom ovog mjeseca – 21., 22., 23. i ovaj apsolutni rekord 24.6.”, istakao je.

Ukazao je da riječ o velikim odstupanjima od srednjih temperaturnih vrijednosti, a to je ocijenio kao vrlo problematičnim za svakog čovjeka. Posebno je upozorio na negativne posljedice po izvorišta vode.

“Količine padavina su bile izuzetno niske i na svim stanicama je vrlo loša slika”, naveo je.

Iz jednog u drugi ekstrem

Krajinović je u izjavi za Klix.ba napomenuo da su ne samo iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO), već da je i u Nacionalnom izvještaju Bosne i Hercegovine o klimatskim promjenama istaknuto da će u sljedećih nekoliko godina temperature zraka dosezati rekordne iznose.

“Mi (op. a. Bosna i Hercegovina) smo uradili tri izvještaja koje je usvojilo Vijeće ministara i u svakom od njih se ukazuje da će porast temperature zraka na našim prostorima biti značajan do kraja ovog stoljeća. Tako da nas u budućnosti očekuje ekstremnije vrijeme koje će biti posljedica globalnih promjena. Kod nas se očekuje porast temperature zraka u svim sezonama, tako da možemo očekivati turbulentne meteorološke prilike”, potcrtao je.

Govoreći o tome koje su još moguće meteorološke posljedice globalnog zagrijavanja u Bosni i Hercegovini, osim visokih temperatura zraka, podsjetio je da se iz mjeseca u mjesec dešava ekstrem. Kao primjer za to je naveo ekstremno visoke temperature tokom februara jer su bile značajno više od prosječnih.

“Zatim smo u aprilu imali izrazito niske temperature. Mraz je pogodio Bosnu i Hercegovinu, a devastirao je poljoprivrednu aktivnost. Dakle, nisu to samo ekstremno visoke temperature, već imamo i ekstreme u suprotnom smjeru. U Sarajevu smo 2019. imali rekordan broj dana kada je padao grad, a 2020. niti ni jednom nije pao grad. Sve su to posljedice koje će biti češće i intenzivnije”, kazao je Krajinović za Klix.ba.

Pozivajući se na dosadašnja istraživanja, ukazao je da se od pet toplotnih talasa koji su se desili na ovom prostoru, dva su bila uzrokovana isključivo prirodnim procesima.

“Tri talasa samo mi prouzrokovali. Sve to utječe na ljudsko zdravlje i normalno izvršavanje svih aktivnosti”, dodaje.

Morat ćemo promijeniti način života

Naglasio je da će se čovječanstvo jednostavno morati prilagoditi klimatskim promjenama, ali na način da se ublaže klimatske promjene. Smatra da će to morati biti dugogodišnji proces koji će podrazumijevati smanjivanje emisije stakleničkih plinova.

Krajinovića smo ga pitali da li će to zaista značiti da će ljudi, prije svega oni u razvijenim državama, morati promijeniti svoj način života. Mišljenja je ako se to ne desi, tj. ako se nastavi zagađivanje okoliša u obimu u kojem se trenutno čini, onda je za očekivati da će globalna temperatura i dalje rasti.

Kako je izjavio, do 2100. u Bosni i Hercegovini će rasti do četiri stepena, a sada raste za jedan stepen. Ukazao je da se FHMZ već priprema za to tako što poboljšava svoju monitoring mrežu meteoroloških stanica, a kako bi postojali relevantni podaci.

O onima koji ne vjeruju u klimatske promjene

U nastavku se osvrnuo na to da postoje onih koji ne vjeruju u klimatske promjene, odnosno da vjeruju da je globalno zagrijavanje posljedica prirodnih procesa.

“Vrlo jednostavno odgovorim na to pitanje. Već 130 godina mi vršimo sistematska meteorološka mjerenja, a na osnovu toga dobijamo informacije koje koristimo za studije i analize o promjeni klime. 130 godina sistematskog mjerenja pokazuje da se klima promijenila na način porasta temperature zraka, promjene režima padavina, promjene klimatskih indikatora – posebno u kontekstu ekstremnih pojava (suše, olujno nevrijeme, veći broj dana kada pada grad, itd.). Riječ je o činjenicama i ono što je važno za Bosnu i Hercegovinu jeste da je potpisala Pariski sporazum o klimi. Tako da su i donositelji odluka svjesni da se mora nešto uraditi po tom pitanju”, odgovorio je.

Poručio je da je samo djelimično tačno da se klima mijenja kao posljedica prirodnih procesa. Krajinović je ponovio da nema sumnje da je čovjek najodgovorniji za emisiju stakleničkih plinova.