U kakvom ritmu kuca tvoje srce

U kakvom ritmu kuca tvoje srce

Srčani ritam određuje se mjerenjem broja otkucaja srca u minuti, a odnosi se na broj kontrakcija srčanog mišića. On ovisi o dobi osobe, a mijenja se kroz dan ovisno o tjelesnoj aktivnosti.

Redovnim praćenjem broja otkucaja srca mogu se prepoznati određene bolesti kardiovaskularnog sistema zbog čijeg se prisustva srčani ritam može promijeniti.

Normalni otkucaji srca

U zdravih odraslih osoba normalni broj otkucaja srca iznosi između 60 i 80 u minuti prilikom mirovanja, odnosno 70 u prosjeku. Sportaši imaju niži broj otkucaja srca u mirovanju, pa tako njihov srčani ritam iznosi od 40 do 60 otkucaja u minuti. Kod žena u trudnoći normalan je i blago povišen rad srca.

Tokom umjerene fizičke aktivnosti broj otkucaja srca u zdravih odraslih osoba iznosi između 120 i 130, dok će aktivni sportaši zbog navikavanja srca na aktivnost imati nešto niži broj otkucaja, a osobe prekomjerne težine ili osobe koje se ne bave tjelesnom aktivnošću imat će znatno veći broj otkucaja u naporu.

Visoki otkucaji srca

Povišenim srčanim ritmom smatra se više od 85 otkucaja u minuti, a ako prelazi 100 otkucaja u mirovanju postoji razlog za zabrinutost.

Uzroci ubrzanog rada srca odnosno tahikardije mogu biti:

– stres,

– povećan tjelesni napor,

– povišena temperatura,

– infekcija,

– anemija,

-pojačan rad štitnjače,

– slabost ili virusna upala srca,

– suženje krvnih žila,

– pritisak želuca na srce ili

– infarkt miokarda odnosno srčani udar.

Osobe kojima je srčani ritam povećan mogu osjećati generalnu slabost, kratkoću daha, brzo umaranje, a može doći i do vrtoglavice i nesvjestice. Pretile osobe sklonije su ovom poremećaju, kao i trudnice.

Niski otkucaji srca

Niskim brojem otkucaja smatraju se vrijednosti ispod 60 otkucaja u minuti. Usporavanje rada srca normalno je u starijoj životnoj dobi, ali kod ljudi u reproduktivnoj dobi može biti riječ o zdravstvenom problemu.

Aktivni sportaši mogu razviti takozvani “sindrom sportskog srca” zbog čega imaju niži broj otkucaja, oko 40 do 45 u minuti. Ovaj sindrom nije praćen drugim simptomima i ne uzrokuje nikakve probleme za zdravlje.

Niske otkucaje srca može uzrokovati i hipotireoza, odnosno smanjen rad štitnjače, ali i primjena neodgovarajućih lijekova. Osobe koje uzimaju neadekvatnu terapiju za određene srčane probleme trebaju se obratiti liječniku ako redovitim mjerenjem primjete pad u brzini rada srca.

 Otkucaji srca u minuti

U sljedećoj tablici možete vidjeti vrijednosti normalnog broja otkucaja srca ovisno o spolu, dobi i fizičkoj aktivnosti.

– djeca do 1 godine života: 100 – 160,

-djeca od 1 do 10 godina života: 60 – 140,

– djeca starija od 10 godina i odrasli: 60 – 100,

– aktivni sportaši: 40 – 60,

– žene: 60 – 70,

– trudnice: 58 – 90,

– žene pri tjelesnom naporu: 90 – 120.

Krvni pritisak i otkucaji srca

Krvni pritisak označava snagu odnosno pritisak kojom krv teče kroz krvne žile, a otkucaji srca odnose se na broj kontrakcija srčanog mišića. Riječ je stoga o dvije različite mjere i dva različita indikatora zdravlja.

Povećanje broja otkucaja srca neće nužno uzrokovati i rast krvnog pritiska, s obzirom na to da se u tjelesnoj aktivnosti srčane žile šire kako bi krv mogla lakše putovati kroz žile pa se kod zdravih osoba pritisak ne mora povećati van normalnih vrijednosti.

Također, ako osoba ima uravnotežen i zdrav krvni pritisak, ne znači da nužno ima i broj otkucaja srca u normalnim vrijednostima. Aritmija odnosno nepravilan broj otkucaja srca može se pojaviti i kod osoba normalnog krvnog pritiska.

Međutim, neliječena aritmija može posljedično dovesti do povišenog krvnog pritiska.

Veza između krvnog pritiska i broja otkucaja srca nije uvijek jasna i varira od osobe do osobe ovisno o njezinim tjelesnim predispozicijama i načinu života, Zato je najbolje u slučaju svake nepravilnosti posjetiti liječnika koji će pristupiti svakom slučaju individualno, uzevši sve faktore u obzir.

 Puls se mjeri u mirovanju

Djeca općenito imaju brži ritam otkucaja od odraslih, a u starosti se on znatno usporava. Stresne situacije i tjelesni napor povećat će rad srca, dok će ga mirovanje usporiti. Zato se broj otkucaja srca uvijek mjeri u stanju mirovanja tijela.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE