U kojem evropskom gradu se građani najmanje švercaju u gradskom prijevozu?

Prema zvaničnim podacima koje je objavio “Wiener Linien” tek dva posto od ukupnog broja građana Beča koji koriste usluge javnog prijevoza, vozilo se u 2020. godini bez karte.

Za razliku od austrijske prijestolnice, u Berlinu je taj broj neznatno veći (tri posto). U poređenju s glavnim gradom Njemačke u Hamburgu i Frankfurtu se švercalo oko pet posto korisnika usluga javnog prijevoza.

Najgore stanje je u Parizu, gdje deset posto od ukupno broja korisnika javnog prijevoza ne plaća kartu.

Razlike u cijeni karata nisu velike.

Karta za jednu vožnju u Beču košta 2,4 eura, dok dnevna košta osam eura, dok cijena karte koja pokriva voz, bus i metro iznosi 40 eura.

Jedna karta u Parizu košta 1,9 eura, dok ćete za kartu za deset vožnji platiti 16,90 eura.

Ukoliko vas jedan od stotinu kontrolora, koliko ih svakodnevno kontroliše putnike, uhvate bez karte platit ćete 105 eura, ukoliko plaćate odmah. Ukoliko ne, izdvojiti ćete deset eura više.

Poređenja radi karta za javni gradski prijevoz u Sarajevu košta od jedne od 5,3 KM u zavisnosti od linije na kojoj se vozite. Prema cjenovniku koji je na stranici GRAS-a objavljen 26. decembra 2019. godine dnevna karta košta 5,3 KM, a desetodnevna 37,20 KM.

Prema istom cjenovniku cijena doplatne karte (kazna za švercanje) iznosi 26,60 KM.

Iz bečkih “Wiener Linien” su tokom 2020. kontrolisali oko 3,1 miliona putnika, dok je 2019. taj broj iznosio oko 4,9 miliona, što su podaci koje je na zvaničnoj internet stranici GRAS-a nemoguće pronaći.

Bečlije su, prema izveštaju, među najpoštenijim putnicima u Evropi.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE