U Makedoniji petoro umrlih od virusa Zapadnog Nila. Zaraza se širi i u Hrvatskoj, u Grčkoj 13 mrtvih

U Sjevernoj Makedoniji potvrđena su 44 slučaja groznice Zapadnog Nila, a pet oboljelih je preminulo, saopćio je ministar zdravstva te zemlje Sašo Klekovski. Slučajevi zaraze bilježe se i u Hrvatskoj, dok je u Grčkoj virus od početka godine odnio 13 života.

Tri pacijenta u Sjevernoj Makedoniji nalaze se u veoma teškom stanju, objavio je Klekovski na Facebooku.

Podatke je iznio nakon posjete Klinici za infektivne bolesti u Skoplju i Institutu za javno zdravstvo Sjeverne Makedonije. Riječ je, kako je naveo, o dvije ključne javne zdravstvene ustanove za dijagnosticiranje i liječenje oboljelih od groznice Zapadnog Nila.

Prvi ovogodišnji slučaj zaraze ovim virusom, koji prenose komarci, u Sjevernoj Makedoniji registriran je 15. maja.

Epidemija u Skoplju

Početkom augusta epidemija je proglašena u nekoliko općina Skoplja i okolnim područjima. Većina slučajeva u toj zemlji zabilježena je tokom posljednjih nekoliko sedmica.

Zaraze virusom Zapadnog Nila ove godine prijavljene su u 12 evropskih zemalja. Većina infekcija među ljudima događa se tokom sezone komaraca, koja traje od kasnog proljeća do jeseni, dok se vrhunac prijenosa bilježi između jula i septembra.

Tri slučaja u Hrvatskoj

Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio je tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj. Prema riječima direktorice Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemke Markotić, jedan oboljeli priključen je na respirator.

„Pacijent je na intenzivnoj njezi, priključen je na respirator i njegovo stanje je stabilno. Nadamo se da će se u dogledno vrijeme uspjeti oporaviti i da će sve biti dobro“, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.

Šef Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike „Dr. Fran Mihaljević“ Marko Kutleša kazao je za RTL Danas da je riječ o pacijentu starijem od 80 godina iz okoline Zagreba.

„Najčešći simptom je povišena temperatura, a može se javiti i pospanost, sve do kome. Mogu se pojaviti neurološki i motorički simptomi, paraplegija, može biti zahvaćena kičmena moždina, a može se razviti i meningitis“, objasnio je Kutleša.

Karantena nije potrebna

Markotić je naglasila da karantena nije potrebna jer se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Navela je da je riječ o sezonskoj bolesti koja upravo u ovom periodu dostiže vrhunac te da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj slična onoj iz prethodnih godina.

Iz HZJZ-a su saopćili da su se tri osobe zarazile tokom jula i augusta, a dolaze iz istočne, centralne i sjeverozapadne Hrvatske, piše HRT. Kod dvije osobe infekcija je otkrivena slučajno, tokom drugih seroloških testiranja.

U Grčkoj 13 preminulih

Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, slučajeve zaraze ove godine prijavile su Albanija, Austrija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Kosovo, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Rumunija, Srbija i Španija.

Posebno zabrinjava situacija u Grčkoj, gdje je od početka godine evidentirano 157 slučajeva zaraze, dok je 13 osoba preminulo.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da protiv virusa Zapadnog Nila ne postoje vakcina ni specifičan lijek. Liječenje se uglavnom svodi na ublažavanje simptoma, dok je pacijentima s težim oblikom bolesti potrebna bolnička potporna terapija.

Ptice glavni domaćini

Virus Zapadnog Nila u prirodi se održava u ciklusu između komaraca i ptica, koje predstavljaju njegove primarne rezervoare i glavne domaćine.

„Na slučajne domaćine, poput ljudi, kopitara ili drugih sisara, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca, odnosno vektora. To su prvenstveno komarci iz roda Culex, dok ga u izuzetnim slučajevima mogu prenijeti i druge vrste iz roda Aedes“, navode iz HZJZ-a.

Prijenos virusa zavisi od prisustva zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti komaraca te prisustva osjetljivih domaćina.

Iz HZJZ-a ističu da infekcija najčešće prolazi bez simptoma. Inkubacija obično traje od dva do šest dana, ali se može produžiti do dvije sedmice.

Simptomi bolesti

Kod približno 20 do 30 posto zaraženih razvija se akutna febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima te probavnim tegobama. Može se pojaviti i prolazni makulopapulozni osip.

„Kod manje od jedan posto zaraženih može se razviti teži oblik bolesti zbog zahvaćenosti centralnog nervnog sistema, sa simptomima meningitisa, odnosno upale moždanih ovojnica, encefalitisa i, veoma rijetko, akutne mlohave paralize“, pojašnjavaju iz HZJZ-a.

Najvećem riziku od razvoja težeg oblika bolesti izložene su starije osobe i hronični bolesnici, posebno oni koji imaju bolesti bubrega, dijabetes ili hipertenziju.

Kako se zaštititi

Za sprečavanje infekcije važno je suzbijati komarce i uklanjati mjesta pogodna za njihovo razmnožavanje. Posebnu pažnju treba obratiti na odstajalu vodu u saksijama, bačvama, kantama, odbačenim limenkama i drugim posudama.

Za zaštitu od uboda preporučuje se korištenje repelenata i nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, naročito u sumrak i na područjima s mnogo komaraca.

Savjetuje se i postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata te, kada je moguće, boravak u klimatiziranim prostorijama.