U Njemačku najviše izvozimo namještaj, posteljinu, madrace

U prva tri mjeseca ove godine BiH je izvezla robe u vrijednosti od 2,12 milijardi maraka, što predstavlja rast za 2,66 posto u odnosu na isti period 2014. godine, a istovremeno je smanjen za 1,85 posto uvoz roba, koji iznosi 3,45 milijardi KM. Također je smanjen i trgovinski deficit, koji iznosi 1,44 milijarde KM.

Hrvatska i Srbija

Pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca 2015. iznosila je 63,31 posto, što je za 2,62 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Države EU su i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH, tako da u ukupnom obimu robne razmjene EU učestvuje sa 68,9 posto, a slijede zemlje potpisnice sporazuma CEFTA 2006 sa 15,4 posto, zemlje potpisnice sporazuma EFTA sa 3,6, dok se 12,1 posto odnosi na ostale zemlje.

U prva tri mjeseca ove godine BiH je najviše izvozila u Njemačku, Hrvatsku i Srbiju.
U Njemačku smo najviše izvozili namještaj, posteljinu, madrace, nosače madraca i slično u vrijednosti od 139.411.713 KM.

U Hrvatsku smo najviše izvozili proizvode iz kategorije “mineralna goriva, mineralna ulja…” u vrijednosti od 48.981.357 KM. U Srbiju smo također najviše izvozili proizvode iz te kategorije, vrijedne 110.915.824 KM.

U prva tri mjeseca 2015. godine BiH je najviše uvozila iz Njemačke, Italije i Srbije.
Iz Njemačke smo najviše uvezli proizvoda iz kategorije “vozila, osim željezničkih ili tramvajskih šinskih”, i to u vrijednosti od 121.127.761 KM.

Vodeći sektori

Iz Italije smo najviše uvezli proizvoda iz kategorije “nuklearni reaktori, kotlovi, mašine…” vrijednih 47.150.638 KM. Iz Srbije najviše smo uvezli proizvoda iz kategorije “mineralna goriva, mineralna ulja…” u vrijednosti od 54.634.767 KM.

Savjetnik u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran kaže za naš list da su vodeći izvozni sektori bili iz kategorija “rude, metali i proizvodi”, “drvo, papir i namještaj” te “mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi, vozila, oružje”.

– Vodeći izvozni proizvodi bili su sjedala, aluminij u sirovim oblicima, električna energija, obuća s vanjskim đonovima od gume, plastične mase i drugo, drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem ili rezanjem, a potom slijede automobilski dijelovi, namještaj i njegovi dijelovi, željezne šipke i žica itd. – kaže Gavran.

Kad se radi o uvozu, Gavran ističe da su vodeći uvozni sektori bili “mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi, vozila, oružje”, “agroindustrijski sektor” i “hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma”. Vodeći uvozni proizvodi bili su: naftni derivati, sirova nafta, lični automobili i druga motorna vozila, naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici i lijekovi.

Neopravdan i prekomjeran uvoz prehrambenih proizvoda 

O namirnicama koje se najčešće uvoze, a mogu se proizvoditi u BiH, Gavran kaže da se uvoze gotovo sve vrste, a među vodećim uvoznim proizvodima su pivo, čokolada i slični proizvodi, goveđe meso, svježe ili rashlađeno, kukuruz, suncokretovo ulje te brojne vrste voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, žitarica, mesa i mesnih prerađevina, vode i drugih pića.

Gavran je naglasio da je prema ovim podacima vidljivo da postoji nekoliko primjera onih proizvoda koje BiH može proizvesti i to ne samo u količinama dovoljnim za domaće potrebe već i mnogo većim.

 – Kada je riječ o neopravdanom i prekomjernom uvozu prehrambenih proizvoda i sirovina za njihovu proizvodnju u BiH, čak i trenutno, a pogotovo potencijalno, najveći dio bi se mogao nadomjestiti domaćom proizvodnjom i preradom – kazao je Gavran.

Avaz