“U ozbiljnim smo problemima”: Poznata bh. firma otpustila 100 radnika, a uskoro bi mogla još 200

Domaća tekstilna i obućarska industrija sve teže odolijeva jeftinoj robi iz uvoza, nedostatku radne snage i padu narudžbi. Proizvođači zbog toga smanjuju obim proizvodnje i broj zaposlenih, upozoravajući da bi bez snažnije podrške domaćoj privredi pojedini kapaciteti mogli biti ugašeni.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, obuća sa 355,3 miliona KM čini 45,3 posto ukupnog izvoza ove industrije. Pletena odjeća u izvozu učestvuje sa 24,2 posto, a konfekcija sa 16,9 posto.

Istovremeno, BiH je u prvih šest mjeseci uvezla gotovu odjeću vrijednu 455,5 miliona KM i obuću vrijednu 189,4 miliona KM. Sirovine i repromaterijali čine oko 23 posto ukupnog uvoza. Najvažnija izvozna tržišta su Hrvatska, Italija i Njemačka, dok su među vodećim dobavljačima Turska, Hrvatska, Italija i Srbija.

Cijena najveći problem

Sekretarka Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori Republike Srpske Aleksandra Mihajlović Bijelić kazala je za „Glas Srpske“ da domaći proizvođači teško mogu cijenom parirati uvoznoj robi, posebno onoj iz azijskih zemalja. Razlog su viši troškovi rada, energije, logistike i ukupnog poslovanja.

„Domaći tekstilci konkurentnost sve više traže u kvalitetu, kraćim rokovima isporuke i fleksibilnosti proizvodnje, umjesto da pokušavaju pobijediti konkurenciju isključivo niskom cijenom. Dodatni problem predstavlja nekontrolisan ili nedovoljno kontrolisan uvoz, ali i pritisak globalnih platformi poput Temua“, rekla je Mihajlović Bijelić.

Direktorica banjalučke kompanije „Miltex“ Višnja Popović istakla je da se problemi u ovoj privrednoj grani više ne mogu svesti samo na nedostatak radne snage.

„Tekstilna industrija je posljednje dvije ili tri godine u ozbiljnim problemima. Više nismo konkurentni ni cijenom, a mnoge firme najavljuju smanjenje obima posla i otpuštanje radnika. Žao mi je zbog toga jer je tekstilna industrija decenijama bila sinonim za naše područje“, rekla je Popović.

Nekontrolisan uvoz

Popović je upozorila i na robu koja na domaće tržište stiže bez dovoljne kontrole i osnovnih podataka o proizvodu.

„Kada naručite određenu odjeću, često nema ni etikete sa sirovinskim sastavom, porijeklom, proizvođačem ili uputstvom za održavanje. Ne znamo da li je riječ o poliamidu, poliesteru ili nečem drugom. Nemamo dovoljno kontrole niti laboratoriju koja bi to sistematski provjeravala“, naglasila je Popović.

Prema njenim riječima, domaćim proizvođačima mnogo bi značilo kada bi veći dio novca iz javnih nabavki ostajao u domaćoj privredi.

„Ako domaća kompanija dobije posao, može angažovati lokalne proizvođače etiketa, učkura, gume, traka i drugog repromaterijala. Tako posao jedne firme može značiti opstanak još nekoliko malih proizvođača. Kod nas se, međutim, gotovo sve sirovine uvoze“, kazala je Popović.

„Bema“ otpušta radnike

Dok se tekstilci bore sa rastom troškova i tržišnim pritiscima, proizvođači obuće, osim sa tim problemima, suočavaju se i sa sve izraženijim odlaskom radnika.

Banjalučka kompanija „Bema“ već je smanjila broj zaposlenih za oko 100, a najavljuje da bi bez posla moglo ostati još gotovo 200 radnika.

Direktor „Beme“ Marinko Umičević smatra da statistički podaci o uvozu i izvozu ne daju potpunu sliku stanja u obućarskoj industriji jer domaće fabrike uglavnom rade doradu za inostrane partnere.

„Mi uvozimo repromaterijal naših partnera, obradimo ga i ponovo izvozimo. Naša vrijednost u tom poslu su radna snaga i ono što uradimo na tom materijalu. Zato priča o ogromnom uvozu i izvozu ne pokazuje stvarnu sliku naše industrije“, objasnio je Umičević.

Proizvodnja se smanjuje

Koliko je situacija teška, prema njegovim riječima, najbolje pokazuje pad broja zaposlenih.

„U ‘Bemi’ je oko 100 radnika manje nego prošle godine, a morat ćemo smanjiti broj zaposlenih za još gotovo 200. U čitavoj industriji obuće u Republici Srpskoj sada je, prema mojoj procjeni, između 1.000 i 2.000 radnika manje“, kazao je Umičević.

Radnici, dodao je, prelaze u djelatnosti u kojima mogu ostvariti veća primanja.

„Ljudi idu tamo gdje im je bolje. Odlaze u pekare, megamarkete, vrtiće, Klinički centar i Vladu. Ne možete nikoga kriviti što traži bolju zaradu, ali mi zbog toga moramo smanjivati proizvodnju“, rekao je Umičević.

Pritisak jeftine robe

Na poslovanje domaćih proizvođača utiču sve veća popularnost jeftine robe sa internetskih platformi i konkurencija proizvođača iz Azije.

„Temu mi je ugasio dio domaće proizvodnje. Zbog toga sam izgubio najmanje 100 ljudi. Naša stara izvozna tržišta ostala su, ali je obim posla smanjen za trećinu. Indija nam postaje velika prijetnja jer ima ogromno tržište i jeftinu radnu snagu“, istakao je Umičević.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće iz BiH u prvom polugodištu iznosila je 784.031.028 KM, što je za 3,36 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Deficit veći od 333 miliona KM

Vrijednost uvoza istovremeno je iznosila 1.117.420.389 KM i smanjena je za 3,86 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Vanjskotrgovinski bilans ove industrije u prvih šest mjeseci pokazuje deficit od 333.389.361 KM. Jedina tarifna grupa koja ostvaruje suficit jeste obuća, i to u iznosu od približno 165,9 miliona KM.