U planu pruga Knin – Livno: Unska pruga mogla bi biti potpuno potisnuta

Nedavno je iznova aktualizirana priča o gradnji pruge koja bi, preko Knina, spajala Livno sa Lukom Šibenik, dok istovremeno Unska pruga propada.

Ova godina je presudna za definiranje ciljeva željeznica jer, dok Bosna i Hercegovina korača ka punopravnom članstvu u EU, Republika Hrvatska mora imati jasnu viziju na koji način da iskoristi svoje luke kako bi one bile generatori razvoja i regionalni centri moći.

Hercegovačka regija u Federaciji BiH, konkretno gradovi Livno, Grude, Široki Brijeg i Tomislav-Grad, domaćini su mnogim međunarodnim kompanijama koje su otvorile predstavništva u Bosni i Hercegovini. Ove kompanije prepoznale su strateški značaj regije, koja postaje sve važnija u logistici i proizvodnji.

Iako Rijeka i Ploče već godinama nastoje zadržati dominaciju na tržištu kontejnerskog prometa, Šibenik se, s druge strane, profilira kao agilna boutique luka, specijalizirana za određene vrste tereta, poput proizvoda drvne i prerađivačke industrije iz BiH, pišu mediji u susjedstvu.

– Koliko sam shvatio, ta bi pruga eventualno imala za cilj eksploataciju našeg drveta. Planovi su najmanji problem, ali treba to realizirati.

Izgradnja pruge, čija se vrijednost procjenjuje na između 700 miliona i 1,05 milijardi eura, može biti prilika za Republiku Hrvatsku da lobira za sredstva iz EU fondova, pogotovo radi opcije za međudržavnu suradnju sa našom zemljom koja je u pretprijemnom statusu u EU.

U međuvremenu, Unska pruga, koja za razliku od livanjske već postoji, povezuje Bihać i Knin i nema potrebnu pažnju ni ulaganja. Unska pruga ima značajnu istoriju, ali već decenijama se ne koristi i propada.

U vrijeme Jugoslavije njom je saobraćalo više od 70 vozova dnevno, a godišnje se prevozilo oko 6,5 miliona tona tereta i 1,5 miliona putnika. Bila je to žila kucavica privrede, poveznica obale i unutrašnjosti Hrvatske, spona između Jadranskog i Crnog mora.

Krajem prošle godine, potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava za izradu idejnog rješenja za stavljanje u funkciju Unske pruge ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte i generalnog direktora Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Safeta Sinanovića bio je posljednji pokušaj da se to promijeni.

– Eventualni početak izgradnje pruge Knin – Livno mogao bi dodatno marginalizirati unski pravac, koji bi, zbog nedostatka ulaganja, mogao skroz pasti u zaborav. Unska pruga postala je simbol izolacije i zapostavljenosti.

Zastarjela infrastruktura Unske pruge, nedostatak ulaganja i politička obećanja bez pokrića doveli su do stagnacije, kaže Durić.

Dodjela 200.000 KM za izradu idejnog rješenja Unske pruge nije dovoljna i dolazi prekasno, smatra on, te ostaju populistička obećanja i mrtvo slovo na papiru.

– Osnovna stvar je preračunati iznose troškova, pa ako možemo nešto stvarati zajedno sa Hrvatskom u obostranom interesu, opcije koje su bolje i treba pokrenuti. Mi smo u BiH, živeći na točkovima, u potpunosti zanemarili željeznički prevoz putnika i robe kao stvarnu opciju koja je i isplativija.

Ali, ako umjesto Unske pruge krene nastajati livanjska, u njenom pravcu ka Kninu općine poput Drvara i Bosanskog Petrovca nemaju se čemu nadati. Taj obilazak sigurno bi se smatrao nepotrebnim troškom.

– Osnovno je pri gradnji transportne linije gledati šta se može povezati. Ja sam govorio ljudima u Autoputevima RS-a da u planovima gradnje imaju uvezivanje industrijskih zona, ali oni kažu ne – to nije naš posao, kaže profesor.

Dakle, kod nas je generalni stav, ako nije striktno njihov posao, o tome treba neko drugi da misli. U konačnici, svako treba da lobira za sebe.