U slučaju oštećenja, kupac u BiH ima pravo dobiti povrat novca

Primjenjujući odredbe Zakona o zaštiti potrošača inspektori su u navedenom periodu izdali 60 prekršajnih naloga u vrijednosti novčane kazne od 101.000 KM, a donijeli su i devet rješenja o otklanjanju utvrđenih nedostataka

Svaki kupac se može žaliti na kupljeni proizvod ili uslugu, ali prema Zakonu o pravima potrošača Bosne i Hercegovine, to nije garancija da će dobiti i povrat novca.

U slučaju materijalnog nedostatka, kupac ima određene mehanizme da prodavaču vrati kupljenu stvar ili uslugu, dobije povrat novca ili besplatnu uslugu popravke. U slučaju da se predomisli za već kupljeni proizvod, to nije predmet zakona, već je stvar dogovora kupaca i prodavača.

Glasnogovornica Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo Vildana Brdarić u razgovoru za Fenu govorila je šta kupac može uraditi u slučaju da želi vratiti oštećenu robu, kome se obratiti i koja su prava potrošača.

Istakla je da je trgovac za svaki proizvod ili uslugu dužan izdati račun potrošaču, koji je jedan od dokaza za izvršenu kupoprodaju i eventualni preduslov za povrat novca, ili zamjenu proizvoda za novi, u slučaju oštećenja. Ukoliko trgovac nudi i dostavu proizvoda, obavezan je da potrošaču dostavi proizvod u ispravnom stanju, u ugovorenom kvalitetu i količini i u dogovorenom roku, te da mu tom prilikom uruči sve prateće dokumente.

Trgovac je, dodala je, dužan da potrošača, na njegov zahtjev, informira o svojstvima ponuđenog proizvoda te mu osigura dokumente, tehničko uputstvo, rok servisiranja i da snabdije tržište rezervnim dijelovima, priborom i drugim proizvodima bez kojih se taj proizvod ne može upotrebljavati prema predviđenoj namjeni.

– U slučaju nedostatka, trgovac je dužan da zamijeni proizvod, vrati novac ili ukloni nedostatak na proizvodu o svom trošku – poručila je.

Ukoliko je nedostatak vidljiv, Brdarić kaže da potrošač treba zahtjev za reklamaciju dostaviti trgovcu u pisanoj formi u roku od osam dana od dana preuzimanja proizvoda, a ukoliko potrošač naknadno otkrije skriveni nedostatak na proizvodu, zahtjev treba u pisanoj formi da podnese u roku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak otkriven, a najkasnije u roku od dvije godine od dana preuzimanja proizvoda.

Taj rok se, pojasnila je, ne odnosi na proizvode s garancijom.

Ako ne osporava nedostatak, Brdarić naglašava da je trgovac dužan bez odgađanja udovolji zahtjevu potrošača, ali ako trgovac osporava nedostatak, dužan je da potrošaču odgovori u pisanoj formi u roku od osam dana od prijema zahtjeva.

– Ako trgovac osporava nedostatak, a potrošač ne odustaje od svog zahtjeva, stručno mišljenje o opravdanosti zahtjeva daje ovlašteni sudski vještak ili nadležni institut u BiH. Ukoliko i nakon toga kupac nije zadovoljan, može se obratiti nadležnom inspekcijskom organu zbog provođenja nadzora – kazala je.

U slučajevima kada trgovac ne posjeduje odobrenje za rad, Brdarić tvrdi da tržišno-turistički inspektor u skladu sa svojim nadležnostima, izdaje zabranu obavljanja djelatnosti uz izricanje novčane sankcije.

Obzirom da neregistrovani subjekt nadzora može tvrditi i da nije izvršio trgovačku djelatnost, jer ne može izdati fiskalni račun kao dokaz da je određeni proizvod stvarno prodao, Brdarić je upozorila potrošače da kupovinu obavljaju kod registrovanih trgovaca, kako bi mogli zaštiti prava.

Istakla je da su se građani u proteklom periodu najviše žalili inspekciji na reklamaciju u vezi sa kupovinom mobilnih uređaja, odjeće i obuće, izvršenih građevinskih radova u domaćinstvu, kupljene stolarije i slično, dok se manji broj njih odnosio na reklamaciju za kupljeni namještaj.

Naglasila je da je u prošloj godini, prema evidenciji Inspektorata tržišno-turističke inspekcije, izvršen 341 inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti potrošača, od kojih je većina riješena na zadovoljstvo potrošača.

– Primjenjujući odredbe citiranog zakona inspektori su u navedenom periodu izdali 60 prekršajnih naloga u vrijednosti novčane kazne od 101.000 KM, a donijeli su i devet rješenja o otklanjanju utvrđenih nedostataka – kazala je Brdarić.

U skladu sa Zakonom o inspekcijama KS, Brdarić je istakla da je nadležna inspekcija dužna u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za vršenje inspekcijskog nadzora obaviti inspekcijski nadzor, a o utvrđenom činjeničnom stanju i eventualno poduzetim mjerama u roku od osam dana od dana okončanja inspekcijskog nadzora pisanim putem obavijestiti podnosioca zahtjeva.