U svijetu trenutno živi 1,1 milijarda pušača, to je najveći broj do sada

U svijetu nikada nije bilo više pušača cigareta, utvrđeno je istraživanjem koje je objavljeno u prestižnom medicinskom časopisu Lancet.

Broj pušača se naročito povećao među mladim ljudima te se pretpostavlja da trenutno postoji 1,1 milijarda pušača. Samo u devet godina od početka 90-ih godina prošlog vijeka taj broj se povećao za 150 miliona.

Studijom se sugeriše da se vlasti moraju posvetiti smanjenju broja pušača među mladim osobama. Među novim pušačima, njih čak 89 posto su mladi koji o duhanu postanu ovisni do 25. godine.

Glavna istraživačica u izradi studije Marissa Reitsma s Instituta za zdravstvena mjerenja i evaulaciju (Institute for Health Metrics and Evaluation) je upozorila da su posebno ugroženi upravo mladi.

“Mladi su u najvećem riziku od ovisnosti i prestanak pušenja za većinu njih kasnije postaje nedostižan. Duhanska pandemija će se nastaviti još godinama, sve dok vlasti ne uspiju drastično smanjiti godišnji broj novih pušača”, rekla je Reitsma.

Na globalnom nivou se učestalost pušenja smanjila u posljednje tri decenije. Međutim, povećala se među muškarcima u 20 država te među ženama u 12 zemalja. U deset država živi dvije trećine od ukupnog broja pušača, a to su Kina, Indija, Indonezija, Sjedinjene Američke Države, Rusija, Bangladeš, Japan, Turska, Vijetnam i Filipini. Svaki treći pušač živi u Kini.

U 2019. se pušenje dovodi u vezu s 1,7 miliona smrtnih slučajeva od ishemije, 1,6 miliona smrtnih slučajeva od hronične upale pluća, 1,3 miliona smrtnih slučajeva od raka dušnika, bronhija i pluća te u vezu sa skoro milion smrtnih slučajeva od moždanog udara.

Ranijim istraživanjima je utvrđeno da će najmanje polovina dugotrajnih pušača preminuti od uzroka povezanih s pušenjem te da je prosječan životni vijek pušača deset godina kraći od onih koji nikada nisu pušili.

Istraživanje kojim je utvrđen broj pušača je provedeno u 204 države, a u sklopu inicijative grupe stručnjaka koja istražuje zdravstvene probleme koji uzrokuju invalidnost i/ili smrt.

Prema ovom istraživanju, polovina od navedenog broja zemalja nije ostvarila nikakav napredak u sprečavanju pušenja cigareta među osobama u dobi od 15 do 24 godine. Utvrđeno je i to da je prosječna dob u kojoj neko počne pušiti 19 godina.

Shodno prethodno navedenom, glavna istraživačica Reitsma je ukazala da je izgledno da će se smanjiti broj pušača ako osoba ne počne pušiti do sredine dvadesetih godina.

Uprkos tome što su 182 države potpisale konvenciju kojom su se obavezale na kontrolu duhanskih proizvoda, njeno provođenje se razlikovalo od zemlje do zemlje. Pojedini istraživači smatraju da je porezna politika prema ovim proizvodima najučinkovitiji način za borbu protiv pušenja.

Jedan od autora ove studije Vin Gupta je poručio da se treba više zalagati za zabranu pušenja, kao i to da se treba više boriti protiv proizvoda poput aromatiziranih cigareta i električnih cigareta koje su popularne među mladima.

Podsjetio je da utjecaj duhanske industrije doprinosi velikom broju pušača. Pozvao je na zabranu reklamiranja, sponzorstava i promocije duhanskih proizvoda na internetu, piše list Guardian.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE